Međunarodni dan mladih

Generalna skupština UN-a 1999. godine je po prvi puta proglasila 12. kolovoz kao Međunarodni dan  mladih, a služi kao godišnja proslava uloge mladih ljudi kao bitnih partnera u promjenama i prilikama za podizanje svijesti o izazovima i problemima s kojima se suočavaju mladi u svijetu.

Trenutno na svijetu postoji 1,8 milijardi mladih u dobi od 10 do 24 godine.  Ovo je najveća populacija mladih ikad.  Ali 1 od 10 djece u svijetu živi u konfliktnim zonama i 24 milijuna njih je izvan škole.  Politička nestabilnost, izazovi na tržištu rada i ograničen prostor za političku i građansku participaciju doveli su do sve veće izolacije mladih u društvima.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana mladih je „Transformiranje obrazovanja“.

Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC) međunarodno je istraživanje koje se provodi u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom u više od 40 zemalja i regija Europe i svijeta uključujući Hrvatsku. Provodi se više od 30 godina, a u Hrvatskoj od 2002. Hrvatski zavod za javno zdravstvo nositelj je istraživanja. Posljednji put je provedeno 2018. godine kada je globalno anketirano više od 210 000 učenika, od toga 5741 učenik i učenica iz Hrvatske. Uključeni su učenici u dobi od 11, 13 i 15 godina. Ovo istraživanje pruža uvid u zdravstvena ponašanja učenika ali i u kvalitetu i značajke školskog okruženja kao onoga koje u velikoj mjeri utječe na zdravlje i ponašanje učenika.

OBRAĐENE TEME:

Zadovoljstvo školom, stavovi učenika

VOLE LI UČENICI I UČENICE ŠKOLU?

Učenici u školi provode značaja dio svakog radnog dana. Za njih je škola mjesta gdje žive i kroz život usvajaju to što su naučili. Pozitivno iskustvo sa školom temelj je zdravog odrastanja, te je zaštiti čimbenik za mnoga rizična ponašanja. Na pitanje što misle o školi učenici i učenice su mogli izabrati odgovor od „jako je volim“ do „uopće je ne volim“.

Preliminarni podaci HBSC istraživanja, provedenog 2018. godine pokazuju sljedeće:

Hrvatska 2018. godine

Udio učenika i učenica koje jako vole školu je nizak. Kod učenika iznosi 15,1% u dobi od 11 godina, 5,2% u dobi od 13 godina i 13,4% u dobi od 15 godina. U usporedbi s muškim spolom, udio učenica koje jako vole školu nešto je viši u dobi od 11 te iznosi 19,6% , u dobi od 13 godina je postotak izjednačen (5,3%), dok je u dobi od 15 godina nešto niži od učenika i iznosi 8%.

RH je u svim dobnim skupinama ispod prosjeka HBSC zemalja kako za učenike tako i za učenice.

Situacija u Hrvatskoj od 2002. do 2018. godine

Iako je Hrvatska po ovim podacima i nadalje pri dnu ljestvice zemlja uključenih u istraživanje kao što je bila i u prethodnim valovima provedbe istraživanja, situacija među petnaestogodišnjacima se ipak blago poboljšala 2018. godine u odnosu na prethodne godine. Potrebna su daljnja praćenja kako bi se utvrdilo hoće li se pozitivni pomaci nastaviti.

 

OPTEREĆENJE ŠKOLSKIM OBVEZAMA

Biti opterećen školom znači biti pod trajnim stresom koji može negativno utjecati na školski uspjeh ali i na zdravlja, zdravstveno ponašanje i dobrobit učenika. Takvi se učenici češće upuštaju u rizična ponašanja te češće pate od zdravstvenih smetnji te imaju niže samopoštovanje. Opterećenost školom istraženo je pitanjem: Jesu li školske obaveze veliko opterećenje za tebe? Ponuđeni su odgovori od „Uopće ne“, „Da, malo“, „Da, dosta“ i „Da, puno“. Prikazani su učenici za koje su školske obaveze veliko opterećenje odnosno oni koji su odgovorili „Da, dosta“ i „Da, puno“.

Hrvatska 2018. Godine

Udio učenika koji se osjećaju opterećeni školom (dosta ili puno) raste od 22,7% u dobi od 11 godina, preko 41,8% u dobi od 13 godina do 33% u dobi od 15 godina. Učenice su u dobi od 13 i 15 godina više opterećene od učenika (43% odnosno 48,4%) dok su u dobi od 11 manje opterećene. Tako su u dobi od 11 godina školske obaveze veliko opterećenje za 21,7% učenica a u dobi od 13 godina za njih 43%.

Po opterećenosti školom naša je zemlja ispod prosjeka HBSC zemalja u dobi od 11 i 15 godina, dok  trinaestogodišnjaci osjećaju opterećenost školom više od prosjeka ostalih HBSC zemalja.

Situacija u Hrvatskoj od 2002. do 2018. godine

Udio učenika i učenica u dobi od 15 godina koji su dosta ili puno opterećeni  školom raste kontinuirano od 2002. godine. Porast je više izražen kod muškog spola do 2014. godine, kada se spolna razlika gubi. Zabrinjavajući je porast opterećenja školom kod učenica 2018. godine za skoro 10% više nego 2014. godine.

 

STAVOVI I MIŠLJENJA UČENIKA O DRUGIM UČENICIMA IZ RAZREDA

Učenicima je postavljeno je nekoliko izjava o učenicima iz razreda. Ponuđeni odgovori su „Potpuno se slažem“, „Slažem se“, „Niti se slažem niti ne slažem“, „Ne slažem se“ i „Uopće se ne slažem“. Mogli su označiti samo jedan odgovor za svaku tvrdnju. Prikazani su učenici koji su označili odgovore: „Potpuno se slažem“ i  „Slažem se“.

Preliminarni podaci HBSC istraživanja, provedenog 2018. godine pokazuju sljedeće:

Tvrdnja 1. UČENICI U MOM RAZREDU VOLE BITI ZAJEDNO

Hrvatska 2018. godine

Udio učenika i učenica koji se slažu s tvrdnjom je zadovoljavajući. Kod učenika iznosi 72,2% u dobi od 11 godina, 69,1% u dobi od 13 godina i 68,6% u dobi od 15 godina. U usporedbi s muškim spolom, udio učenica koje se slažu s tvrdnjom nešto je niži u svim dobnim skupinama te iznosi 62,6% (11 godina), 55,4% (13 godina) i 56,3% (15 godina).

Učenici u našoj zemlji u svim dobnim skupinama vole biti zajedno manje od prosjeka ostalih zemalja u kojima se provodi HBSC istraživanje prema preliminarnim podacima za 2018. Godinu.

Situacija u Hrvatskoj od 2002. do 2018. Godine

Uspoređujući s prethodnim godinama učenici podjednako vole biti zajedno u razredu.

Tvrdnja 2. VEĆINA UČENIKA U MOM RAZREDU PRIJATELJSKI JE RASPOLOŽENA I ŽELI POMOĆI

Hrvatska 2018. godine

Veći je udio učenika koji smatraju da su ostali učenici prijateljski raspoloženi i žele pomoći. Kod učenika u dobi od 11 i 15 godina postotak je isti (73%), dok je u nešto manji u dobi od 13 godina i iznosi 66,7%. U usporedbi s muškim spolom, udio učenica  koje se slažu s tvrdnjom nešto je niži u svim dobnim skupinama te iznosi 66,9% (11 godina), 57,5% (13 godina) i 65,1% (15 godina).

U našoj zemlji učenici u svim dobnim skupinama slažu se da je većina učenika prijateljski raspoložena i želi pomoći u većem postotku nego u ostalim zemljama u kojima se provodi HBSC istraživanje. Za razliku od muškog spola, naše učenice u dobi od 11 i 13 godina s tom tvrdnjom se slažu ispod prosjeka ostalih HBSC zemalja, dok u dobi od 15 godina smo iznad HBSC prosjeka.

Situacija u Hrvatskoj od 2002. do 2018. Godine (15 godišnjaci)

Naši petnaestogodišnjaci iz godine u godinu sve više se slažu s tvrdnjom da je u razredu prijateljska atmosfera (od 67,2% u 2002. godini do 73% u 2018. godini). Za razliku od muškog spola, kod naših učenica u dobi od 15 godina taj trend je u opadanju od 71,7% u 2010. godini do 65,1% u 2018. godini.

Tvrdnja 3. DRUGI UČENICI PRIHVAĆAJU ME TAKVOG/TAKVU KAKAV/KAKVA JESAM

Hrvatska 2018. godine

Osam od deset učenika smatra da ih drugi prihvaćaju kakvi jesu. Kod učenika iznosi 81% u dobi od 11 godina, 79,1% u dobi od 13 godina i 80,1% u dobi od 15 godina. U usporedbi s muškim spolom, udio učenica  koje se slažu s tvrdnjom je niži u svim dobnim skupinama te iznosi 79% (11 godina), 69,7% (13 godina) i 72,5% (15 godina).

U našoj zemlji u svim dobnim skupinama i učenici i učenice smatraju da ih drugi učenici prihvaćaju kakvi jesu u većem postotku nego što je to u ostalim zemljama u kojima se HBSC istraživanje provodi.

Situacija u Hrvatskoj od 2002. do 2018. Godine (15 godišnjaci)

Od 2002. do 2010. godine kod petnaestogodišnjaka u oba spola zabilježen je porast onih koji se slažu da ih drugi učenici prihvaćaju kakvi jesu. Od 2014. godine postotak se smanjuje od 83,7% kod muškog spola i 78,1% kod ženskog spola dok je 2018. godine postotak još manji (80,1% kod učenika odnosno 72,5% kod učenica)

 

STAVOVI I MIŠLJENJA UČENIKA O PROFESORIMA U ŠKOLI

Učenicima je postavljeno je nekoliko izjava o profesorima u školi. Ponuđeni odgovori su „Potpuno se slažem“, „Slažem se“, „Niti se slažem niti ne slažem“, „Ne slažem se“ i „Uopće se ne slažem“. Mogli su označiti samo jedan odgovor za svaku tvrdnju. Prikazani su učenici koji su označili odgovore: „Potpuno se slažem“ i  „Slažem se“.

Preliminarni podaci HBSC istraživanja, provedenog 2018. godine pokazuju sljedeće:

Tvrdnja 1. OSJEĆAM DA ME PROFESORI PRIHVAĆAJU TAKVOG/TAKVU KAKAV/KAKVA JESAM

Hrvatska 2018. godine

Osjećaj učenika da ih profesori prihvaćaju takvi jesi pada s dobi u oba spola, osim kod učenika u dobi od 15 godina je nešto viši. Kod učenika iznosi 83,5% u dobi od 11 godina, 70,4% u dobi od 13 godina i 72,2% u dobi od 15 godina. U usporedbi s muškim spolom, udio učenica koje se slažu s tvrdnjom nešto je niži u dobnim skupinama od 13 i 15 godina te iznosi 68,7% (13 godina) i 57,5% (15 godina). Kod je kod jedanaestogodišnjakinja taj postotak veći nego kod muškog spola i iznosi 85,9%.

U našoj zemlji učenici oba spola u svim dobnim skupinama u manjem postotku osjećaju da ih profesori prihvaćaju kakvi jesu nego što je prosjek ostalih zemalja u kojima se provodi HBSC istraživanje.

Situacija u Hrvatskoj od 2014. do 2018. godine – 15 godišnjaci

Ova tvrdnja je prvi puta postavljena u prošlom valu istraživanja 2014. Unazad  četiri godine veći udio učenika se slaže da ih profesori prihvaćaju kakvi jesu (71,9% u 2014., 72,2% u 2018.), dok je kod ženskog spola udio je manji od 65,3% u 2014. godini do 57,5% u 2018. godini.

Tvrdnja 2. OSJEĆAM DA PROFESORI VODE RAČUNA O MENI KAO OSOBI

Hrvatska 2018. godine

Osjećaj učenika da profesori vode brigu o njima kao osobama pada s dobi u oba spola. Kod učenika iznosi 76% u dobi od 11 godina, 62,2% u dobi od 13 godina, te 57,8% u dobi od 15 godina. U usporedbi s muškim spolom, udio učenica  koje se slažu s tvrdnjom nešto je niži u svim dobnim skupinama te iznosi 71,6% (11 godina), 54% (13 godina) i 39,3% (15 godina).

U našoj zemlji učenici u svim dobnim skupinama imaju osjećaj da profesori vode brigu o njima kao osobama više nego što je prosjek ostalih HBSC zemalja, dok je kod naših učenica postotak niži od HBSC prosjeka.

Situacija u Hrvatskoj od 2014. do 2018. godine – 15 godišnjaci

Ova tvrdnja je prvi puta postavljena u prošlom valu istraživanja 2014. Unazad  četiri godine veći udio učenika se slaže da profesori vode računa o njima kao osobama (59,4% u 2014., 57,8% u 2018.), dok je kod ženskog spola udio je manji od 46,8% u 2014. godini do 39,3% u 2018. godini.

Tvrdnja 3. IMAM VELIKO POVJERENJE U SVOJE PROFESORE

Hrvatska 2018. godine

Povjerenje učenika u profesore pada s dobi u oba spola. Kod učenika iznosi 76,3% u dobi od 11 godina, 52,6% u dobi od 13 godina i 46,9% u dobi od 15 godina. U usporedbi s muškim spolom, udio učenica  koje se slažu s tvrdnjom je niži u svim dobnim skupinama te iznosi 75,9% (11 godina), 45,5% (13 godina) i 29,4% (15 godina).

U našoj zemlji povjerenje učenika u profesore je u svim dobnim skupinama, u oba spola ispod prosjeka HBSC zemalja, osim kod učenika u dobi od 11 godina gdje je postotak isti kao i HBSC prosjek (76,3%).

Situacija u Hrvatskoj od 2014. do 2018. godine – 15 godišnjaci

Ova tvrdnja je prvi puta postavljena u prošlom valu istraživanja 2014. Unazad  četiri godine veći udio učenika izjavljuje da ima povjerenje u svoje profesore (49,4% u 2014., 46,9% u 2018.), dok je kod ženskog spola udio je manji od 39,3% u 2014. godini do 29,4% u 2018. godini.

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.