Svjetski dan šećerne bolesti 2019.

Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se 14. studenog desetu godinu zaredom, sukladno preporuci Međunarodne dijabetičke federacije (engl. International Diabetes Federation). Tema obilježavanja Svjetskog dana šećerne bolesti 2018. i 2019. godine je „Obitelj i šećerna bolest“ (engl. The Family and Diabetes). Cilj kampanje je podizanje svijesti o utjecaju šećerne bolesti na obitelj oboljele osobe, promicanje edukacije obitelji i oboljelih, prevencija i važnost uloge obitelji u skrbi i liječenju za oboljele.

Šećerna bolest u svijetu

U svijetu od šećerne bolesti boluje 463 milijuna ljudi u dobi od 20 do 79 godina, a procjenjuje se da će taj broj narasti na 700 milijuna do 2045. godine. Svaka druga osoba ne zna da je oboljela od šećerne bolesti, a još 374 milijuna ljudi ima poremećaj podnošenja glukoze (pred dijabetes). U svijetu svake godine od šećerne bolesti umire 4,2 milijuna ljudi, odnosno 1 osoba svakih 8 sekundi, a gotovo polovica je mlađa od 60 godina. Većina oboljelih boluje od šećerne bolesti tipa 2 koja se u 80 % slučajeva može spriječiti promjenom životnih navika. Budući da jedan od dvoje oboljelih u svijetu nema postavljenu dijagnozu šećerne bolesti, rano otkrivanje i liječenje su ključni u sprečavanju nastanka komplikacija ove bolesti. Podizanje svijesti o znakovima, simptomima i rizičnim čimbenicima su stoga od velike važnosti za pravodobno otkrivanje šećerne bolesti.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

U Republici Hrvatskoj je 2018. godine prema podacima CroDiab-a (Nacionalni registar osoba sa šećernom bolešću) registrirano 303 992 osobe s dijagnozom šećerne bolesti i procjenjuje se da je ukupan broj oboljelih oko 500 000.

Rizični čimbenici

Šećerna bolest tipa 1 se ne može prevenirati, za razliku od tipa 2 na čiju pojavnost, osim genetskih čimbenika, značajno utječu okolišni čimbenici. Moderni način života podrazumijeva dugotrajno sjedenje i smanjenu tjelesnu aktivnost, osobito u urbanim područjima. Međunarodna dijabetička federacija stoga preporučuje bavljenje tjelesnom aktivnošću u trajanju od minimalno 30 do 45 minuta najmanje tri puta tjedno. Nezdrava prehrana je također jedan od ključnih rizičnih čimbenika. Zaslađeni sokovi, manje od tri obroka dnevno, nedovoljan unos voća i povrća, konzumiranje alkohola i zasićenih masnih kiselina značajno doprinose povećanju rizika od obolijevanja.

Uloga obitelji u prevenciji, pravovremenom otkrivanju i liječenju šećerne bolesti

Prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi, pa je potrebno educirati i potaknuti obitelji da svoje najmlađe članove nauče zdravim prehrambenim navikama kako bi se u budućnosti smanjio rizik od obolijevanja.

Osim prevencije obitelj značajno može doprinijeti pravodobnom otkrivanju šećerne bolesti. Prepoznajte na vrijeme znakove i simptome šećerne bolesti te uputite svoga člana obitelji kod liječnika obiteljske medicine.

Simptomi i znakovi koji mogu upućivati da Vi ili netko u Vašoj obitelji boluje od šećerne bolesti (simptomi povišenih razina šećera u krvi, hiperglikemije):

  • pojačano žeđanje
  • učestalo mokrenje
  • pojačana glad
  • umor
  • zamućen vid
  • usporeno cijeljenje rana
  • smanjenje osjeta i trnci u šakama i stopalima.

U liječenju šećerne bolesti je, osim bolesnika, potrebno uključiti i njegovu obitelj. Članovi obitelji trebaju znati što činiti u slučaju izrazito niskih ili visokih vrijednosti šećera u krvi. Također, osim terapije lijekovima, potrebne su promjene životnih navika, pa podrška obitelji i kvalitetna komunikacija među njenim članovima značajno doprinosi kvaliteti liječenja i smanjenu rizika od pojave komplikacija. Simptomi snižene razine šećera u krvi (hipoglikemije) su:

  • pojačano znojenje
  • mučnina
  • razdražljivost
  • lupanje srca
  • drhtanje
  • dvoslike
  • otežan govor
  • gubitak svijesti.

Pravovremenim postavljanjem dijagnoze, odgovarajućim liječenjem, promjenom životnog stila i potporom članova obitelji moguće je spriječiti komplikacije šećerne bolesti kao što su:

  • oslabljene vida i sljepoća
  • zatajenje bubrega
  • smanjen osjet i trnci u šakama i stopalima
  • pojava dijabetičnih vrijedova
  • gangrena stopala i šaka
  • ubrzana ateroskleroza
  • moždani i srčani udar.

Šećerna bolest je učestala kronična bolest današnjice. Promijenite svoje životne navike, posvetite više vremena tjelesnoj aktivnosti, educirajte se o mogućim načinima prevencije i liječenja šećerne bolesti te budite podrška oboljelima. Zajedno možemo značajno doprinijeti očuvanju kvalitete života oboljelih i smanjenju učestalosti ove bolesti!

Procijenite svoj rizik od razvoja šećerne bolesti tipa 2

Dob ili genetsku predispoziciju ne možete promijeniti. Međutim, na Vama su ostali čimbenici koji utječu na sklonost razvoju bolesti kao što

su prekomjerna tjelesna težina, trbušna debljina, sjedilački način života, prehrambene navike i pušenje. Informirajte se koliki je Vaš rizik i  kako ga smanjiti pomoću Upitnika za procjenu rizika od razvoja šećerne bolesti tipa 2. (PDF, 407.1 KB)

Godišnja dijabetička kontrola

Ukoliko imate šećernu bolest važno je redovito ići na kontrole kod liječnika, iako se možda osjećate dobro i nemate tegobe. Kasne komplikacije šećerne bolesti razvijaju se tiho i na početku ne daju simptome no upravo ih je tad važno otkriti, kako bi se njihov razvoj usporio ili potpuno zaustavio. Na kontrolama liječnik dobije uvid u Vaše zdravstveno stanje i može znati treba li Vam prilagoditi, dodati ili promijeniti terapiju. Osim specifičnih kontrola koje inače provodi liječnik, važno je obaviti godišnju dijabetičku kontrolu jer se tako dobije kompletna slika Vašeg zdravstvenog stanja. Ukoliko Vi ili netko od Vaših bližnjih imate šećernu bolest obavezno pročitajte letak Godišnja dijabetička kontrola (PDF, 839.4 KB)i ukoliko ove godine nije provedena, napravite je.

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.