Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti

Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) obilježava se treću srijedu u studenom na prijedlog Globalne inicijative za kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (Global Iniative for Chronic Obstructive Lung Disease, GOLD). Tema ovogodišnjeg Svjetskog dana „Zaustavimo KOPB svi zajedno!” (engl. “All Together to End COPD.”) naglašava činjenicu da se brojne organizacije i pojedinci mogu i trebaju uključiti u borbu protiv KOPB-a; od pružatelja usluga zdravstvene skrbi, obitelji, pacijenata, osoba koje sudjeluju u donošenju odluka, poslodavaca i drugih.

Cilj obilježavanja Svjetskog dana KOPB-a je podići svijest o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja ove bolesti.

Što je KOPB?

Kronična opstruktivna plućna bolest česta je, progresivna bolest koja se može spriječiti i liječiti, a obilježava je trajno smanjenje protoka zraka kroz dišne puteve.

Procjenjuje se da  u svijetu boluje od KOPB-a više od 300 milijuna ljudi, dok  ih godišnje oko 3 milijuna umre.

Najčešći uzrok KOPB-a je dugotrajno izlaganje duhanskom dimu. Prvi znakovi bolesti se najčešće javljaju kod osoba u 40-im i 50-im godinama života koje su pušači. Češće obolijevaju muškarci, no razlika se smanjuje zbog porasta broja pušača među ženama. Do razvoja KOPB-a može doći i zbog izloženosti štetnim plinovima i česticama (prašini, kemikalijama, zagađenom zraku u kući zbog sagorijevanja bioloških materijala za potrebe grijanja) u kombinaciji s genetskom predispozicijom te preosjetljivosti dišnih puteva. U manjeg broja oboljelih uzrok je manjak enzima koji je odgovoran za elastičnost pluća.

Najčešći simptomi su zaduha, kašalj i kronično iskašljavanje sputuma. Kašalj se u početku bolesti javlja samo ujutro, no kako bolest napreduje javlja se tijekom cijelog dana, a kasnije i noći. Zaduha (osjećaj nedostatka zraka) postepeno napreduje. Prvo se javlja prilikom napora, a kasnije, u težim stadijima bolesti i prilikom  obavljanja najjednostavnijih aktivnosti (održavanje osobne higijene, oblačenje, priprema hrane), pa čak i u mirovanju. Oboljeli su podložni čestim upalama pluća koje dodatno otežavaju disanje i čest su razlog hospitalizacije.

Dijagnoza se postavlja na temelju anamneze, fizikalnog pregleda i testova plućne funkcije. Glavni dijagnostički kriterij za postavljanje dijagnoze temelji se na nalazima spirometrije. Najvažniji dijagnostički parametri u spirometriji su FEV1 (volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi nakon dubokog udaha) i FVC (forsirani vitalni kapacitet, tj. ukupni volumen izdahnutog zraka maksimalnom snagom). Smanjeni omjer FEV1 i FVC pokazatelj je smanjene prohodnosti dišnog sustava (opstrukcije).

Liječenje ovisi o težini kliničke slike, a cilj je ublažiti znakove bolesti, smanjiti broj epizoda pogoršanja i poboljšati kvalitetu života. Treba naglasiti važnost prestanka pušenja jer se tako smanjuje napredovanje bolesti.

Prevencija KOPB-a

Najbolji način prevencije KOPB-a je nepušenje i neizlaganje duhanskom dimu. Većina slučajeva KOPB–a može biti spriječena ukoliko se zaustavi izloženost duhanskom dimu.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s Klinikom za plućne bolesti Jordanovac izradio je edukativni letak na temu KOPB-a koji možete preuzeti ovdje.

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.