Svjetski dan AIDS-a 2019.

1. prosinca Svjetski je dan AIDS-a koji obilježavamo već 31 godinu.

Cilj i svrha je da se različitim aktivnostima i medijskim događajima podigne svjesnost javnosti o infekciji HIV-om koji uzrokuje AIDS, dostupnosti liječenja antiretrovirusnim lijekovima, postignućima u prevenciji te važnosti uklanjanja stigme i diskriminacije s kojima se još uvijek susreću oboljeli i njihove obitelji, te skrene pozornost na opasnosti koje može donijeti rizično ponašanje. Međunarodni simbol svjesnosti i podrške oboljelima, prevenciji i liječenju ove bolesti je crvena vrpca (engl. red ribbon), a njeno isticanje je jedan od načina pokazivanja solidarnosti i podrške oboljelima i spomen na umrle. Poruka ovogodišnjeg Svjetskog dana AIDS-a je „Društvene zajednice čine razliku“ (engl. Communities make the difference).

Infekcija virusom humane imunoddeficijensije (HIV) s posljedičnim manjkom imuniteta (AIDS) jedna je od bolesti koja se značajno proširila u svim dijelovima svijeta i njeno sprječavanje i kontrola je javnozdravstveni izazov.

Društvene zajednice mogu doprinijeti aktivnostima prevencije, povezivanja sa skrbi i liječenjem, podrške oboljelima i zagovaranja na različite načine, dopunjujući zdravstveni sustav i ostale važne dionike. Zajednica uključuje, vršnjačke edukatore i savjetnike, zdravstvene djelatnike i druge stručnjake koji rade u zajednici, grupe podrške osoba koje žive s HIV-om ili koji su u većem riziku od zaraze HIV-om poput muškaraca koji imaju spolne odnose s muškarcima, osoba koje koriste drogu injektiranjem, mladih, aktiviste, radnike na terenu ili mobilne timove i organizacije civilnog društva.

U svijetu je, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije i UNAIDS-a, krajem 2018. godine bilo 37,9 milijuna ljudi koji žive s HIV-om, od čega oko 2 milijuna u Europskoj regiji SZO-a, te godine je zabilježeno 1,7 milijuna novooboljelih od zaraze HIV-om, a 770.000 ljudi umrlo je od posljedica ove bolesti.  Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu zaraznih bolesti (ECDC) u zemljama članicama Europske unije i Europsko Ekonomske zajednice (EU/EEA) u 2018. je zabilježeno oko 26 000 novih dijagnoza HIV infekcije, što čini stopu od 6.2 na 100 000 stanovnika.

Posljednje desetljeće se globalno bilježi kontinuirani pad novooboljelih od infekcije HIV-om i smrti od AIDS-a. U zemljama EU/EEA tijekom posljednjeg desetljeća se također kontinuirano smanjuju brojevi novi slučajeva AIDS-a i smrti od AIDS-a, a zadnjih godina se bilježi i blagi pad novih infekcija HIV-om.

U cilju zaustavljanja širenja infekcije HIV-om, svjetske su organizacije postavile globalne zdravstvene strategije i ciljeve za ubrzavanje i poboljšanje prevencije i liječenja koji uključuju okončanje epidemije HIV-a/AIDS-a do 2030. godine kao dio Globalnih ciljeva održivog razvoja (engl. Sustainable Development Goals, SDGs), te globalne ciljeve Zajedničkog programa Ujedinjenih naroda za HIV (UNAIDS) koji poziva sve zemlje da do 2020. godine postignu preduvjete za završetak epidemije (90 % zaraženih osoba je  dijagnosticirano, 90 % dijagnosticiranih uzima antiretrovirusne lijekove i 90 % liječenih ima nemjerljivu viremiju).

Epidemiološki pokazatelji u Hrvatskoj

Prema preliminarnim podacima Registra za HIV/AIDS Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u razdoblju od 1985. godine, kada su zabilježeni prvi slučajevi zaraze HIV-om u Hrvatskoj, do početka studenoga 2019. godine zabilježeno je ukupno 1.723 osoba (1.531 muškarac i 192 žena) kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om, od čega ih je 551 oboljelo od AIDS-a. U istom je razdoblju od AIDS-a umrlo 222 osoba (290 od HIV-a/AIDS-a). Većina osoba kojima je dijagnosticirana infekcija HIV-om su bili muškarci (98 %) i najveći postotak prijavljenog puta prijenosa je seksualni odnos između muškaraca ( 78 %), dok je drugi najčešći put prijenosa spolni odnos između žene i muškarca. Udio zaraženih putem injektiranja droga je 5 %. Pojavnost infekcije HIV-om u Hrvatskoj se zadržala na niskoj razini, s blagim trendom porasta novodijagnosticiranih osoba do 2015. godine, što dijelom možemo objasniti uspješnijim otkrivanjem infekcije povećanom dostupnošću testiranja u zdravstvenim ustanovama i zajednici. Sadašnji epidemiološki podaci pokazuju stagnaciju ili blago smanjivanje pojavnosti infekcije HIV-om. Više o epidemiološkoj situaciji možete pročitati ovdje.

Prevencija i Nacionalni program prevencije HIV/AIDS-a

U Hrvatskoj se HIV/AIDS tijekom 34 godina od pojave prvih slučajeva (1985.) zadržava na niskoj razini, jednoj od najnižih u Europi, zahvaljujući kontinuiranoj i sustavnoj primjeni cijelog skupa mjera prevencije, dijagnostike i liječenja. Sve aktivnosti koje se u zemlji kontinuirano provode imaju za cilj održati povoljnu epidemiološku situaciju, te unaprijediti skrb za zaražene osobe i osobe u povećanom riziku za infekciju. Hrvatski nacionalni program za prevenciju HIV/AIDS-a 2017.-2021. obuhvaća medicinske, javnozdravstvene i obrazovne mjere, mjere destigmatizacije oboljelih, uzimajući u obzir važnost suradnje različitih partnera kako bi se uspostavilo koordinirano i sinergističko djelovanje svih segmenata u društvu u suzbijanju i sprječavanju HIV-a/AIDS-a. Naglasak je usmjeren prema kontinuiranom i sustavnom radu, multidisciplinarnom pristupu i uključivanju civilnog društva. Glavni cilj programa je osigurati i dalje nisku razinu oboljevanja od HIV infekcije i AIDS-a u Hrvatskoj te do 2021. ostvariti preduvjete za okončanje epidemije HIV-a u Hrvatskoj (90 % – 90 % – 90 %).

Testiranje i rano otkrivanje infekcije je važna preventivna mjera, kako za individualno liječenje, koje ako se započne ranije je uspješnije, tako i za sprečavanje širenja infekcije odnosno smanjenje broja novooboljelih osoba. U Hrvatskoj je na petnaestak lokacija dostupno dobrovoljno savjetovanje i testiranje na HIV u zavodima za javno zdravstvo te u zajednici, kao nadogradnja zdravstvenom sustavu, gdje se osobe koje su izložene većem riziku zaraze HIV-om ili koje žele provjeriti HIV status mogu anonimno i besplatno testirati. Popis centara za dobrovoljno testiranje i savjetovanje možete pronaći ovdje ili u tražilici zdravstvenih usluga u aplikaciji Spolno zdravlje.

Liječenje oboljelih od HIV infekcije antiretrovirusnom terapijom, koja je od 1997. godine dostupna, je prema pokazateljima ishoda liječenja te uključivanja i zadržavanja u skrbi uspješno, čime se poboljšava prognoza i kvaliteta života oboljelih te doprinosi sprečavanju širenja infekcije HIV-om , no još je uvijek nepovoljno to što se dio zaraza HIV-om (oko 50 %)  otkrije u kasnom stadiju HIV infekcije.

Važna poruka temeljena na medicinskim dokazima je Nemjerljivo=Nezarazno (N=N), koja znači da osobe koje žive s HIV-om i redovito uzimaju lijekove te imaju nemjerljivu razinu virusa ne mogu prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima.

Danas je život s HIV-om postao kronično oboljenje s kojim je moguće živjeti, raditi i planirati budućnost zahvaljujući interdisciplinarnom napretku medicinske znanosti, razvoju inovativnih lijekova i društvenom pristupu oboljelima.

Sinergija zdravstvenog sustava i društvene zajednice u Hrvatskoj značajno pridonosi prevenciji, prepoznavanju rizika, smanjenju stigme i diskriminacije, edukaciji građana i pravovremenom uključivanju u skrb.

Poput HIV infekcije i AIDS-a stigma i predrasude vezane uz njih su globalni izazov i još uvijek su stalni  pratitelji te bolesti. Često ih uzrokuju nedostatak znanja i razumijevanja bolesti, mitovi o prijenosu virusa, pitanja i strahovi u vezi sa seksualnošću. Iako se do sada puno napravilo na ovom području, još uvijek ima prostora za poboljšanja.

Pet je bitnih područja na kojima svi zajednički možemo pomoći:

  1. Razbiti mitove i predrasude – saznati činjenice: informirati se o HIV-u iz stručnih izvora te o tome razgovarati s kolegama, prijateljima, obitelji.
  2. Razgovarati o zaštiti sa svojim spolnim partnerom ili partnericom.
  3. Poštivati i pružati podršku – u obiteljskoj, radnoj ili životnoj okolini, ako saznamo da netko od onih koji nas okružuju boluje od HIV infekcije.
  4. Saznati svoj HIV status – ako se dogodila situacija koja predstavlja rizik za zarazu HIV-om – potražite savjet i testirajte se anonimno i besplatno u jednom od 10-ak centara za anonimno i besplatno savjetovanje i testiranje pri zavodima za javno zdravstvo i u zajednici
  5. Nositi crvenu vrpcu na Svjetski dan AIDS-a, kao znak potpore osobama koje žive s HIV-om

 

Tekst u potpunosti preuzet s: www.hzjz.hr i vlasništvo je izvornog objavitelja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.