Početna / Noviteti i trendovi / Genetika / Geni za komunikacijske vještine povezani s genima za psihijatrijske poremećaje

Geni za komunikacijske vještine povezani s genima za psihijatrijske poremećaje

Pregledom tisuća pojedinaca, međunarodni tim znanstvenika na čelu s istraživačima s Max Planck Instituta za psiholingvistiku, University of Bristol, the Broad Institute i konzorcij iPSYCH pružio je novi uvid u odnos između gena koji dovode do rizika za autizam ili shizofreniju i gena koji utječu na našu sposobnost komunikacije tijekom perioda razvoja.

Istraživači su proučavali genetska preklapanja između rizika od posjedovanja psihijatrijskih poremećaja i mjera socijalne komunikacijske kompetencije – sposobnosti da se socijalno uspješno angažiramo s drugim ljudima – tijekom srednjeg djetinjstva do adolescencije, u skladu s prirodnom povješću poremećaja (Vidi: Psihopatske osobine pronađene kod djece predškolske dobi). Otkrića su objavljena u Molecular Psychiatry 3. siječnja 2017.

Vrijeme čini razliku

Rezultati su pokazali da je rizik od razvoja ovih kontrastnih psihijatrijskih stanja snažno povezan s različitim setovima gena, od kojih oba utječu na socijalne komunikacijske vještine, no koji svoj najveći utjecaj pokazuju tijekom različitih perioda razvoja’, objašnjava Beate St. Pourcain, viša istraživačica na MPI i vodeća autorica studije.

Ljudi s autizmom i shizofrenijom imaju problema i u interakciji i u komunikaciji s drugim ljudima, jer ne mogu lako zauzvrat inicirati socijalnu interakciju ili pružiti odgovarajući odgovor. S druge strane, poremećaji autizma i shizofrenije razvijaju se na drukčije načine. Prvi signali poremećaja autističnog spektra tipično se događaju tijekom ranog djetinjstva, dok se simptomi shizofrenije obično ne pojavljuju prije rane odrasle dobi.

Značajke autizma i shizofrenije nalaze se u mnogima od nas 

Ljudi s autizmom imaju ozbiljnih problema u socijalnom angažmanu s drugim ljudima kao i razumijevanju socijalnih znakova, kao i time da budu kruti, konkretni mislioci s opsesivnim interesima. Za razliku od toga, shizofreniju karakteriziraju halucinacije, deluzije i ozbiljno narušen proces razmišljanja.

Opet, nedavno istraživanje pokazalo je da se mnoge ove karakteristike i doživljaji mogu pronaći, doduše u blagoj naravi, u tipičnom razvoju djece i odraslih. Drugim riječima, postoji jedan temeljni kontinuum između normalnog i abnormalnog ponašanja. (Vidi: Svi imaju autistične gene, tvrdi nova studija).

Nedavni napredak u širokim analizama o genomu pomogao je u skiciranju jedne preciznije slike o genetskoj arhitekturi koja leži u podlozi psihijatrijskih poremećaja i s njima povezanim simptomima kod ne-pogođenih ljudi (Vidi: Izvješća oko genetskih testiranja mogu se razlikovati od laboratorija do laboratorija).

Velik udio rizika za poremećajem, no isto tako i varijacije u blažim simptomima, proizlaze iz kombiniranih malih učinaka tisuća genetskih razlika duž genoma, poznat i kao poligenski učinak (Hipohondrija i placebo učinak: Sve (ni)je u našim glavama).

Za ponašanje društvene komunikacije, ovi genetski faktori nisu konstantni, i mijenjaju se tijekom djetinjstva i adolescencije. To je zato jer gen očituje svoj učinak u skladu sa svojim biološkim programom (Vidi: Kada gotovo svi simptomi Aspergerova sindroma nestanu).

Otpetljavanje psihijatrijskh poremećaja

‘Razvojno osjetljiva anliza genetskih veza između osobina i poremećaja može pomoći otpetljati vidljiva preklapanja ponašanja psihijatrijskih poremećaja’, komentira St. Pourcain.

George Davey Smith, profesor kliničke epidemiologije na University of Bristol i viši autor studije rekao je:

‘Pojava veze između genetskih prediktora za različita psihijatrijska stanja i različitosti društvene komunikacije, oko dobi kada se svako stanje otkriva, omogućava prozor u specifične uzroke ovih stanja’ (Vidi: Bebine prve geste ključni su znak kako će pričati).

David Skuse, profesor znanosti, ponašanja i mozga na University College London dodao je: ‘Ova studija uvjerljivo je pokazala kako je mjerenje kompetencije društvene komunikacije u djetinjstvu senzitivni indikator genetskog rizika. Naš najveći izazov sada je identificirati kako genetske varijante utječu na razvoj društvenog mozga’.

 

Izvor: MedicalXpress

Ljekarnik.hr web shop

Provjerite

Iznenađuje li što psiholozi kažu o mastrurbiranju na poslu?

Poznata je činjenica da seksualno samozadovoljavanje smanjuje stres i relaksira, a psiholog Mark Sargeant preporučuje …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.