Početna / Istraživanja / Ljudi koji meditiraju svjesniji su svog nesvjesnog uma

Ljudi koji meditiraju svjesniji su svog nesvjesnog uma

Ljudi koji meditiraju svjesniji su nesvjesne aktivnosti svog uma – barem tako sugerira novi eksperiment.

Rezultati daju naslutiti da osjećaj svjesne kontrole nad našim akcijama može varirati – i pružiti više tragova za razumijevanje složene prirode slobodne volje.

Poznati eksperiment koji osporava naše predodžbe prvi je puta proveden 1983. od strane neuroznanstvenika Benjamina Libeta. Uključivao je mjerenje električne aktivnosti u mozgu ispitanika dok ih se istovremeno zamolilo da pritisnu gumb, kada god požele, dok je Libet sa suradnicima pogledavao specijalni sat koji mu je dopuštao da precizno bilježi vrijeme.

Tipično, ljudi osjete da su odlučili pritisnuti gumb oko 200 milisekundi prije nego se njihovi prsti pomaknu – no elektrode otkrivaju da se aktivnost u dijelu njihovog mozga, koji kontrolira kretnje, događa daljnjih 350 milisekundi prije nego osjete da donose tu odluku. To sugerira da je, u stvari, riječ o nesvjesnom mozgu koji ‘odlučuje’ kada se gumb treba pritisnuti.

U novoj studiji, tim sa Sveučilišta Sussex u Brightonu, UK, učinio je nešto užu verziju eksperimenta (bez elektrode u mozgu), s 57 volontera, od kojih je 11 redovno meditiralo.
Oni ispitanici koji su meditirali imali su dulji jaz u vremenu između trenutka kada su osjetili da su odlučili pomaknuti svoje prste i kada su ih fizički pomaknuli – 149 u usporedbi s 68 milisekundi za druge ljude.

‘Ovo ukazuje da oni prepoznaju svoju nesvjesnu aktivnost mozga ranije od drugih ljudi’, rekao je Peter Lush, član tima, podupirući vjerovanje među onima koji meditiraju o tome da im meditacija pomaže da postanu svjesniji svojih unutarnjih tjelesnih procesa, rekao je. Ovakav je rezultat prethodno predvidio budistički učenjak Georges Dreyfus.

Spektar svjesnosti

Oni koji nisu meditirali testirani su i na to kako dobro se mogu hipnotizirati. Nakon što su bili izvađeni iz hipnotičkog transa, eksperiment je ponovljen.
Oni ispitanici koji su se dali lako hipnotizirati osjećali su da su odlučili pomaknuti svoj prst 124 milisekundi kasnije od onih ljudi loše hipnotizabilosti. U stvari, lako hipnotizabilna grupa, imala je senzaciju odlučivanja pokreta 23 milisekunde nakon što su se njihovi prsti zaista pomaknuli.

‘Nije stvar u tome, da su ljudi koji su lako hipnotizabilni lutke’, kaže Lush, ‘nego da imaju manje svjesnog pristupa njihovim nesvjesnim namjerama’.

‘Samo svjesnost naših namjera da djelujemo je fundamentalni dio toga što smo ljudi, stoga bilo što što utječe na to je važno’, rekao je Stephen Fleming, s Wellcome Trust Centra za neuroimaging u Londonu.

‘Rezultati indiciraju da hipnotizabilnost i svjesnost mogu biti suprotni krajevi spektra o samosvjesnosti’, rekao je.
Prethodno istraživanje sugeriralo je da se ljudi koji meditiraju teže hipnotiziraju i da su ljudi koji se mogu hipnotizirati manje ‘svjesni’; drugim riječima, manje su svjesni svojih unutarnjih tjelesnih procesa.

Još jedna studija pokazala je da ljudi koji su impulzivni također imaju kraće vremenske intervale između njihove svjesne svjesnosti o namjeri da djeluju i djelovanju samom.

Međutim, drugi su kritizirali izvođenje zaključaka od ovakvih eksperimenata, rekavši da je davanje instrukcija ljudima da sjednu i pritisnu gumb u nekom nasumičnom vremenu umjetna situacija i možda nije relevantna za odluke u stvarnom životu – poput glasanja na referendumu.

Izvor: New Scientist

Ljekarnik.hr web shop

Provjerite

Iznenađuje li što psiholozi kažu o mastrurbiranju na poslu?

Poznata je činjenica da seksualno samozadovoljavanje smanjuje stres i relaksira, a psiholog Mark Sargeant preporučuje …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.