Početna / Istraživanja / Pomaže li bolest mladima da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje?

Pomaže li bolest mladima da preuzmu odgovornost za svoje zdravlje?

Adolescenti i mladi odrasli koji se bore s kroničnom bolesti mogli bi biti bolje pripremljeni preuzeti kontrolu skrbi o svom zdravlju od svojih zdravih vršnjaka, sugerira nedavna studija.

Istraživači su pregledavali kritično stanje stvari u adolescentskoj medicini – prelasku od pedijatrijskih pacijenata te dobivanja mnogih savjeta roditelja do toga kako bi postali odrasli koji čine neovisne medicinske odluke.

Studija provedena na 494 starija adolescenta i mladih odraslih pacijenata otkrila je da je imati kronično medicinsko stanje povezano s većom spremnošću za ovaj prijelaz, više samo-angažmana u obavljanju zadataka vezanih za zdravlje te manje sugestija roditelja.

‘S jedne strane, poticajno je da naš uzorak adolescenata i mladih odraslih s medicinskim stanjima preuzima inicijativu kako bi sami upravljali svojom medicinskom skrbi obzirom na razvojna očekivanja za povećanom neovisnošću tijekom nastajanja odrasle dobi’, rekla je glavna autorica studije Cyd Eaton, psihologinja na University of Georgia u Ateni.

‘S druge strane, ostaje nejasno da li se te inicijative – uz pretpostavku autonomije za izvršenje ovih zadataka – pretvaraju u stvarno izvršavanje tih zadataka, neovisnih od roditeljskog nadzora’, rekla je Eaton.

Tinejdžeri u studiji imali su u prosjeku 19 godina i 116 od njih imalo je kronično medicinsko stanje. Najčešća je bila dijagnoza astme, koja je pogađala 73 djece, nakon toga problemi sa sluhom ili vidom kao i neurološki problemi.

Manje česti kronični zdravstveni problemi uključivali su dijabetes, upalnu bolest crijeva, stanja srca, gastrointestinalne poremećaje, reproduktivna zdravstvena stanja, poremećaje krvi, rak, probleme s bubrezima i urinarne probleme, kao i bolest srpastih stanica, naveli su istraživači u Journal of Adolescent Health.

Nije bilo značajne razlike između zdravih i kronično bolesnih mladih kada je riječ o dogovaranju liječničkog pregleda, razgovora s pružateljima usluga ili upravljanju dnevnim aktivnostima, otkriva studija.

Kada su sudionici morali živjeti s bolesti, imali su tendenciju biti bolji u zadacima poput upravljanja lijekovima i praćenju zdravstvenih problema. Sveukupno, bili su pripremljeniji za tranziciju upravljanja svojom medicinskom skrbi.

Studija nije bila kontrolirani eksperiment dizajniran da dokaže kako kronična bolest priprema tinejdžere na tranziciju da postanu neovisni odrasli pacijenti, napisali su autori. Istraživači su se također oslonili na izvješća pacijenata o svojim sposobnostima na određenom zadatku i spremnosti da upravljaju svojim zdravljem, što bi moglo biti pristrano. Većina pacijenata bili su bijelci i žene, stoga njihova perspektiva možda ne reflektira iskustva svih pacijenata.

‘Čak i tako, otkrića naglašavaju potrebu da roditelji i liječnici naprave bolji posao za pripremu zdravih tinejdžera da postanu pametni zdravstveni konzumenti’, rekla je dr. Cora Collette Breuner, pedijatrica na Seattle Children’s Hospital i University of Washington koja nije bila uključena u studiju.

Pri svakom posjetu, Breuner pita svoje mlade pacijente i njihove roditelja što žele dobiti od posjeta i što očekuju da će se na njemu dogoditi.

‘Ukoliko mi, pružatelji usluga pitamo ovo svaki put, pacijenti će biti spremniji surađivati s nama kako bi poboljšali svoje zdravlje i ostali angažiraniji kako u preventivnoj zdravstvenoj skrbi tako i smislenijem korištenju zdravstvene zaštite’, rekla je Breuner. ‘Ova studija ukazuje da na tome treba raditi’.

Tinejdžeri možda neće biti u mogućnosti pružiti zakonski pristanak ili potpisati medicinski dokument, no roditelji im još uvijek mogu početi postupno pružati više odgovornosti’, rekao je dr. David Stukus, istraživač alergolog i imunolog na Nationwide Children’s Hospital u Columbusu, Ohio, koji nije bio uključen u studiju.

‘Pripremanje tinejdžera za neovisan život i upravljanje vlastitim zdravljem ne događa se preko noći – za to su potrebne godine pripreme i prakse’, rekao je Stukus.

‘Roditelji bi od tinejdžera trebali očekivati da budu više angažirani oko svog zdravlja, uključujući i to da djeca imaju vlastiti raspored o svojim pregledima, da pripreme listu pitanja za liječnika te da rukuju svojim dolascima i odlascima’, rekla je Sarah Clark, dječji zdravstveni istraživač, na University of Michigan u Ann Arboru koja nije bila uključena u studiju.

‘I roditelji bi svakako trebali ostati izvan sobe za pregled’, rekla je Clark. ‘Te bi trebali dozvoliti tinejdžerima i liječnicima da se fokusiraju na privatan razgovor’.

 

Izvor: Reuters

Ljekarnik.hr web shop

Provjerite

Hrabri telefon

Hrabri telefon održao okrugli stol

Hrabri telefon povodom 20 godina djelovanja održao okrugli stol Povodom 20 godina djelovanja i obilježavanja …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.