Početna / Istraživanja / Zamišljanje dijaloga može ojačati kritičko razmišljanje
Le Penseur, u Muzeju Rodin u Parizu

Zamišljanje dijaloga može ojačati kritičko razmišljanje

Razmišljati o problemu kao o debati ili dijalogu između dviju strana pomaže ljudima da primjenjuju dublje, sofisticiranije obrazloženje, novo je istraživanje objavljeno u Psychological Science, časopisu Association for Psychological Science.

‘Predviđanje suprotstavljenih pogleda dovodi do sveobuhvatnog pregleda o problemu’, rekla je psihologinja Julia Zavala s Teachers College, Columbia University prva autorica studije.

‘Štoviše, ono utječe na to kako ljudi razumiju znanje – građenje oprečnih stavova vodi ih da na znanje gledaju manje kao činjenicu i više kao informaciju koja se može kritički razmatrati u okviru alternativa i dokaza’.

Studenti – i mnogi odrasli – često imaju poteškoća kada dolazi do uvjerljivog ili opisnog pisanja što dovodi do toga da ne uspijevaju razmotriti izazove prema svojim perspektivama. Prethodno istraživanje pokazalo je da razgovor vršnjak na vršnjak može pomoći studentima da prevladaju ova ograničenja, no prilike za ovakvu vrstu diskusije nisu uvijek na raspolaganju. Zavala i koautorica studije Deanna Kuhn također s Teachers College, Columbia University, pitale su se mogu li studenti biti u mogućnosti žeti koristi od ove vrste dijaloga u zadatku samostalnog pisanja.

Zavala i Kuhn zatražile su od 60 studenata da sudjeluju u aktivnosti pisanja u trajanju od sat vremena. Nekim je sudionicima nasumično dodijeljeno da izgrade dijalog između TV komentatora koji razgovaraju o dva kandidata za gradonačelnika. Sudionici su primili listu značajnih problema s kojima se grad može suočiti kao i liste akcija koje su gradonačelnički kandidati predložili kako bi te probleme riješili. Drugi sudionici primili su iste informacije o gradu i kandidatima no zatražilo ih se da napišu uvjerljiv esej koji će, umjesto toga, naglašavati osnovanost svakog kandidata.

Potom, sudionici u obje grupe zamoljeni su da napišu scenarij za dvominutni TV spot u kojem promoviraju kandidata kojeg preferiraju.

Pregledavajući uzorke pisanja studenata, Zavala i Kuhn otkrile su da su sudionici koji su izgradili dijalog uključili više izoliranih ideja u svom pisanju nego što su to učinili sudionici koji su pisali esej.

U usporedbi s esejima, dijalozi su također uključivali više izjava koje su direktno uspoređivali dva kandidata i više izjava koje su povezivale probleme grada s akcijama koje su predložili kandidati.

U naknadnom TV scenariju, studenti koji su napisali dijalog, napravili su i više referenci na probleme grada i na predložene akcije kandidata, napravili su više izjava koje su povezivale problem i akciju, napravili su više usporedbi između kandidata te su napravili više izjava koje su bile kritične kada je riječ o pozicijama kandidata, u usporedbi sa studentima koji su napisali esej.

Studenti u grupi dijaloga također su napravili manje tvrdnji (u svom TV scenariju) kojima su nedostajali dokazi koji bi to podupirali. Tek 20 % studenata u grupi dijalog napravilo je jednu ili više neutemeljenih tvrdnju, u usporedbi sa 60 % studenata u grupi esej.

‘Ovi rezultati podupiru našu hipotezu da su zadaci dijaloga doveli do dublje, sveobuhvatnije obrade dvije pozicije i time do bogatije reprezentacije svakoga kao i razlike između njih’, rekla je Kuhn. Gradnja dijaloga tako nam je pomogla da proširimo i izoštrimo razmišljanje studenata’, rekle su Zavala i Kuhn.

Rezultati odvojenog zadatka indicirali su da su sudionici u grupi dijalog također pokazali sofisticiranije razumijevanje znanja. S druge strane, činilo se da su neki sudionici u grupi esej pristupili znanju iz apsolutističke perspektive – interpretiranjem znanja kao tijela određenih činjenica koje postoje neovisno o ljudskom sudu – niti jedan student u grupi dijalog to nije napravio.

‘Zadatak dijaloga, koji nije oduzeo više od sata da ga se napiše, čini se da je imao jači utjecaj na epistemiološko razumijevanje učenika’, objašnjava Zavala.

‘U vremenu kada pozicijama po nekom pitanju prečesto manjkaju dublje analize koje bi ga poduprle, potrebno je napraviti sve što je moguće kako bi se ohrabrila i poduprla istinska rasprava o ključnim pitanjima, no naši rezultati sugeriraju i da virtualni oblik interakcije, koji smo pregledavali, može biti produktivna zamjena’, zaključuje Kuhn.

 

Izvor: MedicalXpress

Ljekarnik.hr web shop

Provjerite

Prejedanje

Piju lijekove da bi se mogli prežderavati

Antacidi, lijekovi koji neutraliziraju lučenje želučane kiseline, često se zloupotrebljavaju kod korisnika koji se svjesno prejedaju …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.