Početna / Noviteti i trendovi / Stručnjaci: Ubijanje beba nakon rođenja ne razlikuje se od abortusa

Stručnjaci: Ubijanje beba nakon rođenja ne razlikuje se od abortusa

Roditeljima bi se trebalo dopustiti da naprave ‘abortus nakon rođenja’, odnosno čedomorstvo, jer su tek rođene bebe ‘moralno irelevantne’ i okončanje njihovih života nije ništa drukčije od abortusa, tvrdi grupa medicinskih etičara povezanih s Oxford University.

Članak objavljen u Journal of Medical Ethics, navodi da novorođene bebe nisu ‘pravi ljudi’ i da takvi nemaju ‘moralno pravo na život’.

Akademici također tvrde da bi roditelji stoga trebali biti u mogućnosti napraviti abortus nakon rođenja ukoliko ispadne da su bebe onesposobljene za samostalan život kasnije.

Urednik časopisa, prof. Julian Savulescu, direktor Oxford Uehiro Centre for Practical Ethics, kaže da autori primaju prijetnje smrću od kada je članak objavljen. Kaže, također, da su oni koji uvredljivo i prijeteće komentiraju o studiji/članku ‘fanatici koji se protive samim vrijednostima liberalnog društva’.

Rad pod nazivom ‘After-birth abortion: Why should the baby live?’ napisala su dva bivša suradnika prof. Savulescua, Alberto Giubilini i Francesca Minerva.

Autori tvrde: ‘Moralni status bebe jednak je onom fetusa u smislu da i bebi i fetusu manjkaju svojstva koja opravdavaju pripisivanje prava na život pojedincu’. Pa tako, umjesto toga da su ‘stvarni ljudi’, novorođenčad su tek ‘potencijalni ljudi’ .

Te objašnjavaju dalje: ‘I fetus i novorođenče zasigurno su ljudska bića i potencijalni ljudi, no niti jedno nije ‘osoba’ u smislu ‘subjekta moralnog prava na život’.

‘Uzeli smo termin ‘osoba’ kao značenje pojedinca koji je u stanju pripisati vlastitom postojanju neku (barem) osnovnu vrijednost, tako da biti lišen ovog postojanja predstavlja gubitak za tu osobu’.

Kako takvi, tvrde da ‘nije moguće oštetiti novorođenče spriječavajući ga da razvije potencijalnost da postane osoba u moralno relevantnom smislu’.

Autori su stoga zaključili da bi ”ono što zovemo ‘abortus nakon rođenja’ (ubijanje novorođenčeta) trebalo biti dopušteno u svim slučajevima abortusa, uključujući i onaj kada novorođenče nije oštećeno”.

Također, autori tvrde da bi roditelji trebali biti u mogućnosti moći ubiti svoju bebu ukoliko se ispostavi da je beba rođena s invaliditetom, a bez da su to saznali prije rođenja. Primjerice, autori navode da se ‘tek 64 % slučajeva sindroma Down’ u Europi dijagnosticira prenatalnim testiranjem.

Jednom kada se takvo dijete rodi ‘roditelji nemaju izbora nego zadržati dijete’, napisali su autori.

‘Kako bi odgojili takvu djecu to može biti nepodnošljiv teret obitelji i društvu u cjelini, kada države ekonomski omogućuju tu skrb’.

 

Moralni status ubojstva individualca usporediv je s onim ubojstva fetusa

Međutim, autori ne tvrde da se ubijanje neke djece može više opravdati od ubijanja druge – njihova fundamentalna točka je ta, moralno, da nema razlike prema abortusu koji se već prakticira.

Također, autori preferiraju koristiti frazu ‘abortus nakon rođenja’ umjesto ‘ubijanje beba’, kako bi ‘naglasili da je moralni status ubojstva individualca usporediv s onim ubojstva fetusa’.

I Minerva i Giubilini profesora Savulescua znaju s Oxforda. Minerva je do prošlog ljeta bila suradnica istraživanja na Oxfordovoj jedinici Uehiro Centre for Practical Ethics kada je otišla na Centre for Applied Philosophy and Public Ethics at Melbourne University.

Giubilini, bivši gostujući student na Sveučilištu Cambridge, održao je govor u siječnju na Oxford Martin School – na kojem je prof. Savulescu također direktor – pod nazivom ‘Koji je problem s eutanazijom?’ Sada radi u Melbournu, gradskom Monash University.

Prof. Savulescu radio je na oba sveučilišta prije nego je otišao na Oxford 2002.

 

Braneći odluku da objavi rad svojih kolega u British Medical Journal, prof. Savulescu, rekao je da su argumenti koji idu u prilog ubijanja novorođenčadi ‘uglavnom stari’.

Ono što su Minerva i Giubilini napravili je to da su primijenili te stare argumente ‘u razmatranju interesa majke i obitelji’.

I dok autori prihvaćaju da bi se mnogi ljudi razišli s njihovim argumentima, Savulescu je napisao:

‘Cilj Journal of Medical Ethics nije prezentirati istinu ili promovirati jedan moralni pogled. Nego prezentirati razumne argumente temeljem opće prihvaćenih premisa’.

 

Vještičja etika

‘Ova debata je primjer ‘etike vještica’ – grupe ljude koji znaju tko je vještica i traže da je zapale’.

‘Riječ je o jednoj od najopasnijih ljudskih tendencija koje imamo. Ona nas dovodi do linča i genocida. Umjesto rasprave i angažmana, postoji pogon prema šutnji i, u krajnjem slučaju, ubijanju, temeljem njihovih vlastitih moralnih sigurnosti. To nije vrsta društva u kojem trebamo živjeti’.

Savulescu kaže da će časopis razmotriti objavu članka o tome da ukoliko nema moralne razlike između abortusa i abortusa nakon rođenja, tada bi i abortus trebao biti protuzakonit.

Dr. Trevor Stammers, direktor medicinske etike na St. Mary’s University College rekao je:

‘Ukoliko majka uguši dijete dekom, i mi kažemo ‘nema veze’, tada ona može ubiti i drugo dijete’, da li je to ono što želimo da se u konačnici dogodi?’

‘Ono što ovi mladi ljudi izgovaraju je to da bismo u tom slučaju bili ona neizbježna završna točka na cesti koju etički filozofi u SAD-u i Australiji već dugo vremena povlače i koja zasigurno nije ništa novo’.

Pozivajući se na pojam ‘abortus nakon rođenja’ dr. Stammons je dodao: ‘Ovo je tek verbalna manipulacija koja nije filozofija. Može se odnositi na abortus kao na poslijenatalno čedomorstvo’.

 

Izvor: Telegraph

Ljekarnik.hr web shop

Provjerite

Hrabri telefon

Hrabri telefon održao okrugli stol

Hrabri telefon povodom 20 godina djelovanja održao okrugli stol Povodom 20 godina djelovanja i obilježavanja …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.