Početna / Vijesti / Farmaceutska industrija / WHO: Ovih 12 bakterija predstavlja najveći rizik za zdravlje ljudi
Streptococcus pneumoniae, ili pneumokok, je gram-pozitivna bakterija odgovorna za mnoge vrste pneumokoknih infekcija.

WHO: Ovih 12 bakterija predstavlja najveći rizik za zdravlje ljudi

12 tipova bakterija označeno je ‘prioritetima’ u hitnoj potrebi za novim antibioticima, sudeći prema popisu koji je u ponedjeljak objavila Svjetska zdravstvena organizacija, WHO.

Prvi popis takve vrste naglašava bakteriju za koju globalni zdravstveni stručnjaci vjeruju da predstavlja najveću prijetnju za zdravlje ljudi. WHO poziva vlade zemalja i farmaceutske kompanije da naprave prioritete prema razvoju novih lijekova protiv ovih bakterija (Vidi: EU: ‘Alarmantna’ superbakterija rizik za ljude, životinje i hranu).

Faktori koji se koriste kako bi se utvrdilo koje bakterije predstavljaju najveći rizik uključujući razine otpornosti koje su već primijećene, stopu smrtnosti od tih bakterija danas, njihovu prevalenciju u zajednicama i teret koji predstavljaju na zdravstvene sustave (Vidi: WHO: Otpornost bakterija na antibiotike prijeti svakom čovjeku).

Bolničke infekcije

Na vrhu popisa su bakterije označene kao ‘gram negativne’ bakterije, koje su već pokazale otpornost na više lijekova.
One uključuju Acinetobacter baumannii i pseudomonas aeruginosa, koje su uglavnom povezane s bolničkim infekcijama ili infekcijama u postavkama zdravstva, poput staračkih domova te u bolesnika koji zahtijevaju opremu – poput ventilatora ili krvnih katetera, koja može postati kontaminirana (Vidi: Svake godine 2.5 milijuna Europljana umre od bolničkih infekcija).

Enterobacteriaceae, što uključuje bakterije poput E. coli i klebsiella, navedene su treće i također predstavljaju veću prijetnju u zdravstvenim postavkama.

‘Ove bakterije su odgovorne za visoke stope smrtnosti’, rekla je dr. Marie-Paule Kieny, pomoćnica generalnog ravnatelja za zdravstvene sustave i inovacije.

‘Imperativ su nove, učinkovite terapije’, rekla je.

 

Lista prioritetnih patogena WHO-a za R&D (istraživanje i razvoj) novih antibiotika: 

Prioritet 1: KRITIČNI

  1. Acinetobacter baumannii, carbapenem-resistant
  2. Pseudomonas aeruginosa, carbapenem-resistant
  3. Enterobacteriaceae, carbapenem-resistant, ESBL-producing

Prioritet 2: VISOKI

  1. Enterococcus faecium, vancomycin-resistant
  2. Staphylococcus aureus, methicillin-resistant, vancomycin-intermediate and resistant
  3. Helicobacter pylori, clarithromycin-resistant
  4. Campylobacter spp., fluoroquinolone-resistant
  5. Salmonellae, fluoroquinolone-resistant
  6. Neisseria gonorrhoeae, cephalosporin-resistant, fluoroquinolone-resistant

Prioritet 3: SREDNJI

  1. Streptococcus pneumoniae, penicillin-non-susceptible
  2. Haemophilus influenzae, ampicillin-resistant
  3. Shigella spp., fluoroquinolone-resistant

 

U SAD-u, procjenjuje se da svaki 25 bolnički pacijent dobije barem jednu infekciju stečenu u bolnici, podaci su američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti, CDC.

Globalno, otpornost na antibiotike viđena je u svakoj zemlji, prema WHO-u i procjenjuje se da bakterija otporna na antibiotike uzrokuje 700.000 smrti svake godine. Ne poduzmu li se određene akcije, očekuje se da će ove bakterije godišnje ubijati više od 10 milijuna ljudi do 2050 (Vidi: ‘Mračno doba medicine’: Do 2050. infekcije otporne na lijekove smrtonosnije nego rak).

‘Rizik od smrti od otpornih patogena je dva do tri puta veća’, rekla je dr. Carmem Pessoa da Silva, koordinatorica antimikrobne otpornosti na WHO.

Top tri izlistane bakterije pokazale su otpornost protiv više antibiotika, uključujući one poznate kao karbapenems, koji su se smatrali najučinkovitijima protiv otpornosti na više lijekova (Vidi: Žena u SAD-u umrla od infekcije bakterijom otpornom na 26 antibiotika).

WHO je objavio svoju listu u nadi nekih novih smjernica i promoviranja istraživanja i razvoja novih lijekova – što može uzeti i 10 godina dok ne stignu na tržište.

‘Cijevovod (lijekovi) je praktički prazan’, rekla je Kieny tijekom novinske konferencije, dodajući da je nove antibiotike teško razviti. Također je naglasila činjenicu da se antibiotici tipično koriste kao kratkoročni tretman, ne dugoročni, što znači da imaju manje tržišnog poticaja za farmaceutske tvrtke.

Kritični, visoki i srednji prioriteti

Izlistane bakterije podijeljene su u tri kategorije na temelju hitnosti kojima su potrebni novi antibiotici. Klasificirani su kao kritični, visokog i srednjeg prioriteta.

‘Prve tri bakterije u ovom trenutku nemaju lijeka’, rekla je dr. Vicky Enne, klinička mikrobiologinja na UCL u UK.

Iako Enne nije pomagala oko konačne liste WHO-a, slaže se da je ovih 12 tipova bakterija oni koji zahtijevaju najveću pažnju, dodajući da prva tri tipa bakterija na listi trenutno za liječenje zahtijevaju upotrebu manje od idealnog lijeka, poznatog kao Colistin.

‘U ovom trenutku Colistin je antibiotik posljednjeg utočista… , no otpornost također postaje sve češća’, rekla je.

Druga i treća grupa navodi bakterije koje povećano pokazuju otpornost na glavne lijekove koji su se do sada koristili protiv njih, no za koje još postoji nekoliko opcija.

‘Za borbu protiv njih još imamo neke lijekove…, no liječnici su prisiljeni koristiti posljednju liniju obrane jer su razine otpornosti vrlo visoke’, rekla je Enne.

Salmonela i gonoreja uključene su u one koje se smatraju visokim prioritetom, kao i campylobacter and helicobacter pylori, koje uzrokuju trovanje hranom odnosno gastritis (Vidi: Sve više slučajeva gonoreje otporne na dostupne tretmane liječenja).

Enne vjeruje da lijekovi izlistani u donjim grupama također zahtijevaju razvoj u boljoj i bržoj dijagnostici kako bi se bilo kakva otpornost mogla identificirati trenutno, što znači da se lijekovi ne koriste nepotrebno.

‘Nepotrebno korištenje samo ide u prilog razvijanju više otpornosti’, rekla je.

Tuberkuloza je bakterijska bolest koja danas pokazuje izuzetnu otpornost, a neke su zemlje prijavile slučajeva s apsolutnim otporom. WHO se složio da je tuberkuloza vodeći prioritet, no nije je naveo na listi jer ima svoje specifično polje istraživanja i razvoja koji rješavaju pitanje tuberkuloze (Vidi: Svjetski napori da se obuzda tuberkuloza su preslabi).

Pitanje otpornosti dobilo je pažnju u posljednjih nekoliko godina. Upućeno je na rješavanje tijekom Generalne skupštine UN-a 2016. i neovisne revizije o antimikrobnoj otpornosti koju je naručila britanska vlada (Vidi: UN: Infekcije otporne na antibiotike su ‘najveća globalna zdravstvena prijetnja’).

No, novi se lijekovi još uvijek trebaju identificirati.

‘Ovo pokazuje da WHO vidi otpornost na antibiotike kao glavni globalni izazov’.

‘Nadam se da će ovo fokusirati napore na područja od najveće potrebe’, rekao je dr. Andrew Edwards, molekularni mikrobiolog na Imperial College London, koji vjeruje da vlade također moraju postaviti politike za podršku razvoja lijekova.

‘Nema smisla imati te lijekove ukoliko nije postavljen politički okvir’.

 

Izvor: WHO, CNN

Ljekarnik.hr web shop

Provjerite

Croatia zdravstveno osiguranje

Upoznajte programe dodatnog zdravstvenog osiguranja CZO-a.

Dodatno zdravstveno osiguranje omogućava Vam preglede u ugovornim ustanovama bez čekanja i uputnica. Osigurati se …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.