Početna / Vijesti / Hrvatska / Kako se to hranimo? Hrvatska prvak po unosu soli!

Kako se to hranimo? Hrvatska prvak po unosu soli!

Hrvatska je tijekom deset godina kampanje smanjenja prekomjernog unosa kuhinjske soli u organizam postigla značajne rezultate po kojima je u samom svjetskom vrhu, ponajviše zahvaljujući spremnosti dijela prehrambene industrije da smanji količinu soli u svojim proizvodima, kako bi se postigao proklamirani cilj o smanjenju kuhinjske solu u hrani za 16 posto do 2019. godine, ističe predsjednik Hrvatskog društva za hipertenziju Bojan Jelaković.

Istraživanja su pokazala da prosječan dnevni unos soli u Hrvatskoj iznosi 11,6 grama, pri čemu žene unose 10,2 grama, a muškarci 13,3 grama. Stručnjaci procjenjuju da bi manji unos soli za samo 3 grama dnevno, a to je pola čajne žličice, smanjio broj infarkta miokarda između 1700 i 3500 slučajeva, a moždanoga udara između 2800 do 5500 slučajeva, pa bi umrlo 4000 ljudi manje godišnje.

“Za normalno funkcioniranje ljudskoga organizma dovoljna su maksimalno 2 grama soli dnevno, a Svjetska zdravstvena organizacija preporuča da unos kuhinjske soli ne bude veći od 5 grama dnevno. U Hrvatskoj manje od 10 posto populacije unosi preporučenu količinu soli, a čak 39 posto unosi više od 12 grama dnevno. Prema našim istraživanjima, hrvatski ‘rekorder’ u jednom je danu pojeo čak 29,5 grama soli”, kaže Jelaković.

Kilogram kruha – 20 grama soli

Najviše soli konzumiramo putem pekarskih proizvoda, a istraživanje osječkog Prehrambeno-tehnološkog fakulteta pokazalo je da u kruhu ima preko 2 posto soli, što je više od udjela soli u kobasicama, pa to znači da u kilogramu kruha ima do 20 grama soli.

“To je vrlo važan podatak budući da su kruh i pekarski proizvodi najvažniji izvor prekomjernoga unosa kuhinjske soli u populaciji, iako 10 posto populacije uopće ne pomišlja da bi to moglo biti povezano s kruhom. Još veći problem su djeca jer je udio soli u pecivima koja ona rado jedu oko 3 posto pa i više. Prosječan unos kuhinjske soli djece je oko 9 grama, a gotovo 50 posto dolazi iz pekarskih proizvoda. Alarmantan je podatak da jedan hamburger sadrži 7 grama soli”, navodi Jelaković.

Za razliku od drugih promjena načina života, koje se teško provode i gotovo nikada ne održe, program smanjivanja kuhinjske soli može biti uspješan ako ima potporu prehrambene industrije, jer populacija na taj način nesvjesno i neprimjetno unosi manje kuhinjske soli.

U akciju su se proteklih godina uključili pojedini proizvođači hrane, pa je tako u Lipičkom studencu smanjen udio natrija s 812,7 mg/l na 123,1 mg/l, dok su Čakovečki mlinovi 2014. godine smanjili udio kuhinjske soli s 2 na 1,8 posto, a kasnije i više.

Jednako kvalitetan, a zdraviji kruh

“Oni su time prvi dokazali kako je tehnološki moguće proizvoditi jednako kvalitetan kruh, a znatno zdraviji, pri čemu taj potez nije nimalo narušio njihov prodajni plan”, ističe Jelaković koji očekuje da će se u idućem razdoblju, uz nastavak edukacije populacije, uključiti i drugi iz prehrambene industrije.

U kampanju se uključila i Hrvatska agencija za hranu intenzivno kroz suradnju i pregovore s pekarskom industrijom, a važan korak napravilo je 2015. Ministarstvo poljoprivrede kroz Pravilnik o žitaricama i proizvodima od žita, kojim je propisano da udio soli u pečenom kruhu gotovom za konzumaciju ne smije biti veći od 1,4 posto. Veliki iskorak 2016. napravio je PIK Vrbovec koji je u svojim proizvodima smanjio udio soli za 25 posto.

Prekomjeran unos kuhinjske soli izravno je povezan s visinom krvnoga tlaka u populaciji i prevalencijom hipertenzije. Neovisno o učinku na krvni tlak previše soli oštećuje krvne žile i pogoduje nastanku srčanih i bubrežnih bolesti, izravno je povezan s učestalošću moždanoga udara te je preduvjet za nastanak bubrežnih kamenaca, osteoporoze, čimbenik rizika za pretilost i neke vrste karcinoma, kao što su rak želuca i ždrijela.

Jelaković ističe kako bi manji unos soli trebao postupno dovesti do pada prevalencije hipertenzije (visoki krvni tlak) i prosječnih vrijednosti arterijskoga tlaka, a nakon nekoliko godina to bi se trebalo odraziti na smanjenje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.

Na nacionalnom kongresu o arterijskoj hipertenziji, koji se održava ovoga vikenda, bit će govora o boljoj kontroli te bolesti, koja je u Hrvatskoj i svijetu ubojica broj jedan. U Hrvatskoj previsoki krvni tlak ima 37 posto populacije.

Zabrinjavajuće je što u zadnja tri desetljeća učestalost ne pokazuje silazni trend, iako ih je moguće prevenirati smanjivanjem prekomjerne tjelesne mase tj. pretilosti, povećanjem tjelesne aktivnosti, prestankom pušenja i smanjivanjem prekomjernoga unosa kuhinjske soli.

Ljekarnik.hr web shop

Provjerite

Croatia zdravstveno osiguranje

Upoznajte programe dodatnog zdravstvenog osiguranja CZO-a.

Dodatno zdravstveno osiguranje omogućava Vam preglede u ugovornim ustanovama bez čekanja i uputnica. Osigurati se …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.