Početna / Istraživanja / Upotreba marihuane: Pušenje u adolescenciji ne dovodi se u vezu s razvojem psihotičnih simptoma kasnije u životu

Upotreba marihuane: Pušenje u adolescenciji ne dovodi se u vezu s razvojem psihotičnih simptoma kasnije u životu

Dugotrajna studija koja je uključivala 408 učenika sedmih razreda kroz idućih 20 godina pronašla je dokaze da nema povezanosti između upotrebe marihuane u ranoj dobi s povećanim rizikom od psihotičnih simptoma astme, depresije i tjeskobnosti u odrasloj dobi. Studija je objavljena u časopisu Psychology of Addictive Behaviours, a vođena je pod palicom Jordane Bechtold sa Sveučilišta i Medicinskog fakulteta u Pittsburghu.

‘Nije bilo razlike razlike u ishodu bilo mentalnih bilo fizičkih stanja koje smo mjerili, bez obzira na količinu ili učestalost korištenja marihuane tijekom adolescencije’, rekla je psihologinja Bechtold za American Psychological Association.

Istraživanje

Znanstvenici su upotrijebili podatke ranije studije koja je pratila dječake dok su pohađali sedmi razred pa sve u odrastanje. Nakon što su nasumično izabrani iz javnih škola u Pittsburghu 1987. godine, sudionici su ispitivani svakih šest mjeseci, dvije i pol godine dok nisu napunili 16. godina. Znanstvenici su ih potom ispitivali jednom godišnje idućih deset godina pa opet desetljeće kasnije, kada su napunili oko 36 godina.

Ispitanici su odvojeni u četiri grupe, već prema tome kako su je koristili:

  • niski ili ne korisnici (46%)
  • rani kronični korisnici (22%)*
  • sudionici koji su pušili marihuanu samo tijekom adolescencije (11%)
  • korisnici koji su marihuanu počeli pušiti kao kasniji adolescenti i nastavili su je pušiti i kasnije (21%)

*Rani kronični korisnici prijavili su veću upotrebu marihuane, čija se uporaba povećala tijekom adolescencije s vrhuncem od 200 dana godišnje (koliko su pušili marihuanu) i tada su imali oko 22. godine. Njihova upotreba marihuane smanjila se kako su starili.

Znanstvenici naglašavaju da je posebno upečatljivo to što nema razlike u riziku od mentalnih problema između ne – korisnika i ispitanika u ranoj početnoj kroničnoj skupini koji su ‘koristili marihuanu (u prosjeku) jednom tjedno do kasne adolescencije i nastavili je koristiti oko 3- 4 puta tjedno u dobi od 20 do 26 godina’. Istraživači su u studiji u obzir uzeli i druge faktore koji bi mogli biti od utjecaja, uključujući pušenje cigareta, drugo nezakonito korištenje droga i pristup sudionika na zdravstveno osiguranje. Prema rezultatima studije relativno malo ispitanika imalo je psihotične simptome., piše American Psychological Association.

Učinci marihuane sve se više proučavaju

Obzirom na intenziviranje političkih rasprava o legalizaciji marihuane u proteklih godinu dana, interes potencijalnih mentalno zdravstvenih učinaka kronične uporabe se povećao. U svjetlu dosadašnjih istraživanja, koja sugeriraju da kronična uporaba marihuane može biti vezana za štetne učinke, kao što je rani početak psihoze i povećan rizik od razvoja bipolarnog poremećaja, Bechtold opisuje da nalazi ovog istraživanja ‘malo čude’, ali upozorava da je legalizacija marihuane ‘vrlo komplicirano pitanje i jedna studija ne treba biti izolirana’.

Ljekarnik.hr web shop

Provjerite

Hrabri telefon

Hrabri telefon održao okrugli stol

Hrabri telefon povodom 20 godina djelovanja održao okrugli stol Povodom 20 godina djelovanja i obilježavanja …