Početna / Istraživanja / Zašto ne spavamo dobro u nepoznatom krevetu?

Zašto ne spavamo dobro u nepoznatom krevetu?

Stara izreka o spavanju koja kaže da treba spavati s jednim okom otvorenim, naročito u nepoznatom krevetu, možda ima više osnove nego smo o tome razmišljali.

Nova studija sugerira da jedna polovina mozga ostaje u visokom stupnju pripravnosti tijekom prve noći sna u novom prostoru.

Tijekom tri pokusa na 35 mlada zdrava volontera, istraživači su mjerili moždanu aktivnost tijekom dvije uzastopne noći sna. Otkrili su, da dio lijeve strane mozga ostaje aktivniji od desne strane samo prve noći, posebno u dubokoj fazi sna poznatoj i kao san polakih valova, piše Reuters.

Mozak nadzire okoliš

‘Kada spavate na novom mjestu po prvi puta, dio jedne strane mozga čini se da ostaje budan u svrsi nadzora, kako biste se mogli probuditi brže ako je potrebno, rekao je glavni autor studije Yuka Sasaki sa Sveučilišta Brown.

Dok je ovo možda loša vijest za česte putnike koji često rade kratke noćne izlete, ovo ne predstavlja problem onima koji odlaze na dulji period vremena.

‘Česti putevi mogu dovesti do nemirnog sna’, rekao je Sasaki. ‘No ostanete li na istom mjestu svog puta nekoliko dana možda i dohvatite san’.

Kako bi vidjeli kako na san utječe ostanak na nepoznatom mjestu, Sasaki i kolege izveli su seriju laboratorjiskih testova na svojim subjektima.

Kada su istraživači stimulirali lijevu hemisferu s iregularnim zvučnim signalima u desnom uhu ispitanika, tijekom dubokog sna prvu noć, to je navelo na značajnu vjerojatnost za buđenjem i bržom akcijom za buđenjem, nego da je zvuk odsviran u lijevom uhu kako bi stimulirao desnu hemisferu.

U drugim fazama sna tijekom prve noći i s drugim testovima, nije bilo nikakve razlike u budnosti ili aktivnosti između dvije hemisfere mozga, naveli su istraživači u časopisu Current Biology.

Druge noći nije bilo neke razlike u reakcijama na testove između lijeve i desne hemisfere, čak i tijekom dubokog sna.

Ovo ukazuje da postoji učinak ‘samo prve noći’ naročito u jednoj hemisferi mozga tijekom dubokog sna, zaključuju autori. Način na koji sudionici odgovaraju na laboratorijske testove spavanja ističu potencijal mozga da je na većem stupnju pripravnosti za opasnost tijekom prve noći u nepoznatom okruženju.

Otkriveno je da neke ptice doslovno spavaju s jednim okom otvorenim i jednom stranom mozga budnom kada su u opasnom okruženju, a neki morski sisavci, poput dupina, imaju slične sposobnosti, napominju autori.

Jedno ograničenje studije je njezin fokus na zdrave volontere, što znači da se rezultati možda ne mogu primijeniti na sve ljude s nesanicom ili poremećajima spavanja, bilježe autori.

Dok je moguće da otkrića mogu objasniti slab san među čestim putnicima, studija nije dizajnirana da testira da li se ovi ‘učinci prve noći’ nastavljaju događati ljudima svaki puta kada odu na put, rekao je Patrick Finan, psihijatar i istraživač bihevioralnog zdravlja na Johns Hopkins University School of Medicine u Baltimoreu.

‘Moguće je, primjerice, da se česti putnici mogu adaptirati na ovaj učinak prve noći tijekom vremena’, rekao je Finan koji nije bio uključen u studiju.

‘Bilo kakve kliničke implikacije bile bi spekultativne u ovom trenutku, rekao je Finan. Međutim , razina specifičnosrti dobivena iz ove analize mogla bi biti važan korak u razumijevanju tko bi mogao biti u opasnoskti od poremećaja spavanja poput nesanice’.

Ljekarnik.hr web shop

Provjerite

Iznenađuje li što psiholozi kažu o mastrurbiranju na poslu?

Poznata je činjenica da seksualno samozadovoljavanje smanjuje stres i relaksira, a psiholog Mark Sargeant preporučuje …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena.