Gušterača je važan organ u našem tijelu koji ima ključnu ulogu u probavi i regulaciji šećera u krvi. Smještena je iza želuca i proizvodi enzime za razgradnju hrane te hormone poput inzulina.
Gušterača je žlijezda s dvojnom funkcijom – egzokrinom i endokrinom. Kao egzokrina žlijezda luči probavne enzime u tanko crijevo, a kao endokrina proizvodi hormone inzulin i glukagon koji reguliraju razinu glukoze u krvi. Zdrava gušterača ključna je za normalno funkcioniranje metabolizma i probavnog sustava.
Pravilna prehrana i zdrave životne navike mogu pomoći u očuvanju zdravlja gušterače. Saznajmo više o tome kako brinuti o ovom važnom organu i spriječiti probleme poput upale gušterače.
Što je gušterača i gdje se nalazi u tijelu?
Gušterača je žlijezda koja ima važnu ulogu u našem probavnom i endokrinom sustavu. Ona proizvodi enzime za probavu hrane i hormone koji reguliraju razinu šećera u krvi.
Ovaj organ izgledom podsjeća na guštera, pa otuda i dolazi njegov naziv. Sastoji se od tri glavna dijela:
- Glava
- Trup
- Rep
Gušterača se smjestila u trbušnoj šupljini, točnije ispod želuca. Nalazi se otprilike 5-10 centimetara iznad pupka, s lijeve strane tijela ispod donjih rebara.
Zanimljivo je da je gušterača čvrsto povezana s dvanaesnikom i želucem. Njena glava je okružena dvanaesnikom, što joj omogućuje dobru opskrbu krvlju potrebnu za njezino funkcioniranje.
Gušterača djeluje kao žlijezda s dvostrukom funkcijom. Ona proizvodi i izlučuje tvari u krv (unutarnje lučenje) i u probavni trakt (vanjsko lučenje). Ova dvostruka uloga čini gušteraču jedinstvenim organom u ljudskom tijelu.
Enzimi koje gušterača proizvodi, poput amilaze i lipaze, ključni su za razgradnju hrane. Oni pomažu u razgradnji ugljikohidrata, proteina i masti koje unosimo hranom.
Funkcije gušterače
Gušterača je ključni organ za probavu i kontrolu šećera u krvi. Ima dvije glavne uloge – vanjsko i unutarnje lučenje. Ove funkcije zajedno održavaju ravnotežu u našem tijelu.
Egzokrina funkcija (probavni enzimi)
Gušterača proizvodi i izlučuje probavne enzime koji pomažu u razgradnji hrane. Ovi enzimi uključuju:
- Amilazu: razgrađuje ugljikohidrate
- Lipazu: razgrađuje masti
- Proteazu: razgrađuje proteine
Enzimi se izlučuju u tanko crijevo kroz gušteračin kanal. Tamo se miješaju s hranom i započinju proces probave. Bez ovih enzima, naše tijelo ne bi moglo pravilno apsorbirati hranjive tvari iz hrane koju jedemo.
Zanimljivo je da gušterača dnevno proizvede oko 1,5 litara probavnog soka! To je otprilike količina vode u velikoj boci.
Endokrina funkcija (hormoni poput inzulina)
Gušterača proizvodi hormone koji reguliraju metabolizam. Najvažniji su:
- Inzulin: snižava razinu šećera u krvi
- Glukagon: povisuje razinu šećera u krvi
Ovi hormoni se izlučuju direktno u krv. Djeluju kao “ključevi” koji otključavaju stanice da prime ili otpuste šećer. Bez njih, naše tijelo ne bi moglo koristiti energiju iz hrane koju jedemo.
Regulacija razine šećera u krvi
Gušterača igra ključnu ulogu u održavanju stabilne razine šećera u krvi. Evo kako to radi:
- Kad razina šećera poraste (npr. nakon obroka), gušterača luči inzulin.
- Inzulin pomaže stanicama da apsorbiraju šećer iz krvi.
- Kad razina šećera padne, gušterača luči glukagon.
- Glukagon potiče jetru da otpusti pohranjeni šećer u krv.
Ovaj složeni sustav drži razinu šećera u krvi u uskom, zdravom rasponu. Bez njega, mogli bismo razviti ozbiljne zdravstvene probleme poput dijabetesa.
Najčešće bolesti gušterače
Gušterača može biti pogođena raznim zdravstvenim problemima koji utječu na njezinu funkciju. Ovi poremećaji mogu varirati od upala do ozbiljnijih stanja poput raka.
Akutni i kronični pankreatitis
Pankreatitis je upala gušterače koja može biti akutna ili kronična. Akutni pankreatitis nastaje iznenada i traje kratko, dok kronični pankreatitis perzistira dulje vrijeme. Glavni uzroci su prekomjerna konzumacija alkohola i žučni kamenci.
Simptomi uključuju:
- Jaku bol u gornjem dijelu trbuha
- Mučninu i povraćanje
- Povišenu tjelesnu temperaturu
Liječenje ovisi o težini stanja. Blagi slučajevi se liječe odmorom i dijetom, dok teži zahtijevaju bolničko liječenje. Kronični pankreatitis može dovesti do trajnog oštećenja gušterače.
Rak gušterače
Rak gušterače je agresivna vrsta tumora s lošom prognozom. Često se otkriva kasno jer u ranim fazama nema izraženih simptoma. Rizični faktori uključuju pušenje, pretilost i genetsku predispoziciju.
Znakovi koji mogu ukazivati na rak gušterače:
- Neobjašnjiv gubitak težine
- Žutica (žuta boja kože i bjeloočnica)
- Bol u leđima ili trbuhu
Dijagnoza se postavlja kombinacijom krvnih testova i slikovnih pretraga poput CT-a ili MRI-a. Liječenje ovisi o stadiju bolesti i može uključivati operaciju, kemoterapiju i radioterapiju.
Ciste i benigni tumori
Gušterača može razviti ciste i benigne (dobroćudne) tumore. Pseudociste su najčešća vrsta cista, obično nastaju nakon epizode akutnog pankreatitisa. Većina ih ne zahtijeva liječenje i spontano nestaje.
Benigni tumori gušterače uključuju:
- Serozne cistadenome
- Intraduktalne papilarne mucinozne neoplazme (IPMN)
- Solidne pseudopapilarne tumore
Ova stanja često ne uzrokuju simptome i otkrivaju se slučajno tijekom pregleda iz drugih razloga. Međutim, neki benigni tumori mogu rasti i uzrokovati probleme pritiskom na okolne organe. Redovito praćenje je ključno jer neki od njih imaju potencijal za malignu transformaciju.
Simptomi problema s gušteračom
Problemi s gušteračom mogu izazvati razne neugodne simptome. Bol u trbuhu je često prvi znak da nešto nije u redu. Ova bol može biti blaga ili jaka i širiti se u leđa.
Uz bol, česti su i probavni problemi. Mnogi pacijenti osjećaju mučninu i imaju česte epizode povraćanja. Proljev je također uobičajen, kao i gubitak apetita.
Gubitak težine bez očitog razloga može ukazivati na probleme s gušteračom. Tijelo ne može pravilno probaviti hranu, što dovodi do nenamjernog mršavljenja.
Neki ljudi primijete promjene u izgledu stolice. Ona može postati masna, svjetlija ili imati neugodan miris. To se događa jer gušterača ne proizvodi dovoljno enzima za probavu.
Umor i slabost često prate probleme s gušteračom. Tijelo troši više energije na borbu s bolešću, ostavljajući osobu iscrpljenom.
Promjene u razini šećera u krvi mogu biti znak problema s gušteračom. Ovo može dovesti do simptoma dijabetesa, poput pojačane žeđi i učestalog mokrenja.
U nekim slučajevima, koža i bjeloočnice mogu požutjeti. Ova pojava, poznata kao žutica, nastaje kada gušterača ne funkcionira pravilno.
Važno je obratiti pažnju na ove simptome i ne ignorirati ih. Rano otkrivanje problema s gušteračom ključno je za uspješno liječenje.
Kako dijagnosticirati bolesti gušterače
Dijagnosticiranje bolesti gušterače često započinje pregledom kod liječnika. Pacijent opisuje svoje simptome, a liječnik provodi fizički pregled. Bol u trbuhu, mučnina ili promjene u probavi mogu ukazivati na probleme s gušteračom.
Krvne pretrage su ključne u dijagnostici. Mjere se razine enzima gušterače poput amilaze i lipaze. Povišene vrijednosti mogu upućivati na upalu ili oštećenje gušterače. Također se provjerava razina glukoze u krvi, jer gušterača igra važnu ulogu u regulaciji šećera.
Slikovne metode pružaju detaljniji uvid u stanje gušterače:
- Ultrazvuk: neinvazivna metoda za početni pregled
- CT (kompjuterizirana tomografija): daje preciznije slike gušterače
- MRI (magnetska rezonanca): korisna za otkrivanje manjih lezija
- ERCP: kombinira endoskopiju i rendgen za detaljni pregled vodova gušterače
U nekim slučajevima liječnik može preporučiti biopsiju. Ovaj postupak uključuje uzimanje malog uzorka tkiva gušterače za mikroskopsku analizu.
Tumorski markeri, poput CA 19-9, mogu pomoći u otkrivanju raka gušterače. Međutim, oni nisu potpuno pouzdani i često se koriste u kombinaciji s drugim testovima.
Važno je napomenuti da dijagnostika bolesti gušterače može biti složena. Ponekad je potrebno provesti više različitih pretraga kako bi se postavila točna dijagnoza i odredio najbolji plan liječenja.
Liječenje bolesti gušterače
Liječenje bolesti gušterače ovisi o vrsti i težini stanja. Najčešće se koristi kombinacija različitih pristupa.
Kod akutnog pankreatitisa, fokus je na ublažavanju simptoma. Pacijenti obično primaju intravenozne tekućine i lijekove protiv bolova. Važno je i mirovanje gušterače, što znači izbjegavanje hrane i pića na nekoliko dana.
Za kronični pankreatitis, liječenje uključuje:
- Promjenu prehrane
- Uzimanje enzima gušterače
- Prestanak konzumacije alkohola
- Kontrolu boli
Rak gušterače zahtijeva agresivniji pristup. Opcije liječenja mogu uključivati:
- Operaciju
- Kemoterapiju
- Radioterapiju
U nekim slučajevima, potrebna je transplantacija gušterače. Ova opcija se razmatra kod teških slučajeva dijabetesa ili kroničnog pankreatitisa.
Važno je napomenuti da liječenje često uključuje i promjene životnog stila. To može značiti prestanak pušenja, smanjenje unosa alkohola i prilagodbu prehrane.
Troškovi liječenja mogu varirati ovisno o potrebnom tretmanu. Na primjer, operacija može koštati od 5.000 do 25.000 EUR, dok godišnja terapija enzimima može iznositi oko 2.000 EUR.
Istraživanja novih metoda liječenja su u tijeku. Znanstvenici istražuju imunoterapiju i ciljane terapije koje bi mogle poboljšati ishode liječenja raka gušterače.
Prehrana i gušterača
Pravilna prehrana ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja gušterače. Izbor namirnica može značajno utjecati na njezino funkcioniranje i spriječiti potencijalne probleme.
Preporučene namirnice za zdravlje gušterače
Gušterača voli laganu i uravnoteženu prehranu. Voće, povrće i cjelovite žitarice su odlični izbori za zdravlje ovog važnog organa. Posebno se ističu namirnice bogate vlaknima poput jabuka, krušaka i bobičastog voća. One pomažu u regulaciji probave i smanjuju opterećenje gušterače.
Proteini iz nemasnog mesa, ribe i mahunarki također su dobrodošli. Omega-3 masne kiseline iz lososa i sardina imaju protuupalna svojstva koja mogu biti korisna za gušteraču.
Probiotici iz jogurta i kefira podržavaju zdravu crijevnu floru, što indirektno pomaže gušterači. Zeleno lisnato povrće bogato antioksidansima, poput špinata i kelja, također je izvrsno za ovaj organ.
Hrana koju treba izbjegavati
Neke namirnice mogu biti štetne za gušteraču i trebalo bi ih izbjegavati ili konzumirati u ograničenim količinama. Prerađena hrana i rafinirani ugljikohidrati mogu opteretiti gušteraču i povećati rizik od upale.
Masna hrana, posebno ona pržena u dubokom ulju, može izazvati probleme. Transmasne kiseline iz margarina i nekih pekarskih proizvoda također nisu poželjne.
Šećer i zaslađena pića mogu dovesti do naglih skokova inzulina, što dugoročno iscrpljuje gušteraču. Gazirana pića, slatkiši i bijelo brašno najbolje je svesti na minimum.
Previše crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda također može biti problematično zbog visokog sadržaja zasićenih masti.
Uloga alkohola i masne hrane
Alkohol i pretjerano masna hrana mogu biti posebno štetni za gušteraču. Kronična konzumacija alkohola jedan je od glavnih uzroka upale gušterače. Čak i umjerene količine mogu opteretiti ovaj organ.
Masna hrana stimulira lučenje probavnih enzima i može dovesti do prekomjernog rada gušterače. To posebno vrijedi za zasićene masti iz crvenog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda.
Umjesto toga, preporučuje se konzumacija zdravih masti iz maslinovog ulja, orašastih plodova i avokada. One su lakše za probavu i manje opterećuju gušteraču.
Važno je naglasiti da potpuno izbacivanje masti iz prehrane nije rješenje. Umjerene količine zdravih masti su neophodne za normalno funkcioniranje organizma.
Kako održavati zdravu gušteraču
Gušterača je ključni organ za probavu i regulaciju šećera u krvi. Zdrava prehrana i životne navike mogu značajno utjecati na njeno funkcioniranje.
Prehrana igra važnu ulogu u održavanju zdrave gušterače. Proteini, hrana s niskim udjelom životinjskih masti i antioksidansi su odlični izbori. Nemasno meso, grah, leća i bistre juhe su primjeri takve hrane.
Evo nekoliko namirnica koje pomažu gušterači:
- Kurkuma
- Nemasno meso
- Grah i leća
- Bistre juhe
- Bademovo mlijeko
Hidratacija je također bitna. Pijenje dovoljno vode tijekom dana može smanjiti rizik od upale gušterače.
Izbjegavanje štetnih navika je jednako važno. Pušenje i prekomjerna konzumacija alkohola mogu naštetiti gušterači. Nacionalna zaklada za gušteraču preporučuje ograničavanje unosa masti na 20 grama dnevno i izbjegavanje alkohola.
Redovita tjelovježba također pomaže. Ona poboljšava cirkulaciju i smanjuje rizik od pretilosti, što je dobro za gušteraču.
Stres može negativno utjecati na zdravlje gušterače. Tehnike opuštanja poput meditacije ili joge mogu biti korisne.
Redoviti liječnički pregledi su ključni za rano otkrivanje problema. Ako primijetite bilo kakve simptome poput bolova u trbuhu ili promjena u probavi, odmah se obratite liječniku.
Prirodni načini podrške gušterači
Gušterača igra ključnu ulogu u našem zdravlju. Postoje prirodni načini kako je podržati i održati u dobrom stanju. Ovi pristupi uključuju korištenje biljnih pripravaka i razne alternativne metode.
Biljni čajevi i dodaci
Biljni svijet nudi mnoštvo opcija za njegu gušterače. Kurkuma je poznata po svojim protuupalnim svojstvima. Možete je dodati jelima ili piti kao čaj. List masline stimulira rad gušterače i potiče zdravlje probavnog sustava.
Gorka djetelina je još jedna biljka koja može pomoći. Često se koristi za poboljšanje probave i regulaciju šećera u krvi. Čaj od kamilice smiruje upale i može biti koristan kod problema s gušteračom.
Evo popisa korisnih biljaka za gušteraču:
- Kurkuma
- List masline
- Gorka djetelina
- Kamilica
- Gospina trava
Važno je napomenuti da prije korištenja bilo kakvih biljnih dodataka treba konzultirati liječnika, posebno ako uzimate lijekove.
Komplementarne terapije
Osim biljnih pripravaka, postoje i druge metode koje mogu pomoći gušterači. Akupunktura je jedna od njih. Ova drevna kineska tehnika može pomoći u regulaciji rada gušterače i smanjenju upale.
Joga i meditacija također mogu biti korisne. Ove prakse smanjuju stres, što pozitivno utječe na rad gušterače. Redovito vježbanje, posebno lagane aerobne aktivnosti, potiče cirkulaciju i poboljšava funkciju gušterače.
Pravilna prehrana je ključna za zdravlje gušterače. Izbjegavajte masnu i slatku hranu. Umjesto toga, jedite više voća, povrća i cjelovitih žitarica. Ovi jednostavni koraci mogu značajno poboljšati rad vaše gušterače.
Zapamtite, svaki organizam je jedinstven. Ono što djeluje za jednu osobu, možda neće za drugu. Uvijek je najbolje posavjetovati se sa stručnjakom prije uvođenja većih promjena u svoj režim zdravlja.
Komplikacije bolesti gušterače
Bolesti gušterače mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija koje utječu na kvalitetu života. Jedna od najčešćih je dijabetes. Oštećenje stanica koje proizvode inzulin može rezultirati nemogućnošću regulacije šećera u krvi.
Infekcija gušterače također je ozbiljna komplikacija. Može se razviti kao posljedica upale ili nekroze tkiva. U težim slučajevima, infekcija se može proširiti na druge organe.
Zatajenje bubrega je još jedna potencijalna posljedica. Ovo stanje nastaje kada upala gušterače utječe na cirkulaciju krvi u bubrezima, ometajući njihovu funkciju.
Pothranjenost se javlja kada tijelo ne može dobiti dovoljno hranjivih tvari iz hrane zbog nedostatka probavnih enzima. To može dovesti do gubitka težine i slabljenja imuniteta.
Nažalost, bolesti gušterače povećavaju rizik od raka gušterače. Dugotrajna upala ili druge bolesti mogu potaknuti abnormalni rast stanica.
Lokalne komplikacije uključuju:
- Nekrozu tkiva
- Stvaranje gnojnog žarišta (apsces)
- Nastanak pseudocističnih tvorbi
Ove komplikacije mogu uzrokovati intenzivnu bol i dodatno otežati liječenje. Važno je redovito praćenje stanja i pravovremeno reagiranje na simptome kako bi se spriječio razvoj ozbiljnijih problema.
Prevencija bolesti gušterače
Briga o zdravlju gušterače ključna je za opće dobro stanje organizma. Pravilna prehrana igra važnu ulogu u prevenciji bolesti ovog organa. Prava hrana njeguje i liječi gušteraču, sprječavajući upalne procese.
Stručnjaci preporučuju konzumaciju namirnica bogatih vlaknima. To uključuje cjelovite žitarice, voće i povrće. Ove namirnice pomažu u održavanju stabilne razine šećera u krvi i smanjuju opterećenje gušterače.
Ograničavanje unosa alkohola također je ključno. Prekomjerna konzumacija može oštetiti gušteraču i povećati rizik od upale. Preporuka je umjerenost ili potpuno izbjegavanje alkoholnih pića.
Redovita tjelesna aktivnost igra važnu ulogu u prevenciji. Vježbanje pomaže u održavanju zdrave težine i regulaciji šećera u krvi. Preporučuje se barem 30 minuta umjerene aktivnosti dnevno.
Izbjegavanje pušenja još je jedan važan korak. Pušenje je jedan od glavnih faktora rizika za rak gušterače. Prestanak pušenja značajno smanjuje ovaj rizik.
Redoviti zdravstveni pregledi su neophodni. Oni omogućuju rano otkrivanje potencijalnih problema. Posebno je važno pratiti razine šećera u krvi i lipida.
Upravljanje stresom također može pomoći u održavanju zdravlja gušterače. Tehnike poput meditacije ili joge mogu biti korisne u smanjenju razine stresa.
Evo kratkog pregleda ključnih točaka za prevenciju bolesti gušterače:
- Zdrava prehrana bogata vlaknima
- Ograničen unos alkohola
- Redovita tjelesna aktivnost
- Izbjegavanje pušenja
- Redoviti zdravstveni pregledi
- Upravljanje stresom
Primjenom ovih savjeta, značajno se može smanjiti rizik od razvoja bolesti gušterače i očuvati zdravlje ovog važnog organa.
Gušterača i dijabetes
Gušterača igra ključnu ulogu u razvoju dijabetesa. Ovaj važan organ proizvodi hormon inzulin koji regulira razinu šećera u krvi.
Kod dijabetesa tipa 1, imunološki sustav napada stanice gušterače koje proizvode inzulin. Rezultat je nedostatak inzulina i visoka razina glukoze u krvi.
Dijabetes tipa 2 nastaje kada tijelo postane otporno na inzulin ili ga gušterača ne proizvodi dovoljno. Ovo je najčešći oblik dijabetesa.
Simptomi dijabetesa uključuju:
- Učestalo mokrenje
- Pojačanu žeđ
- Zamućen vid
- Umor
- Sporo zacjeljivanje rana
Karcinom gušterače može također uzrokovati dijabetes. Tumor uništava stanice koje proizvode inzulin, dovodeći do poremećaja razine šećera u krvi.
Liječenje dijabetesa često uključuje promjene životnog stila, lijekove i inzulinsku terapiju. Redovito praćenje razine šećera u krvi je ključno.
Zdrava prehrana i tjelovježba mogu pomoći u kontroli dijabetesa. Važno je ograničiti unos šećera i ugljikohidrata te održavati zdravu tjelesnu težinu.
Istraživanja pokazuju da rano otkrivanje i liječenje dijabetesa mogu spriječiti ozbiljne komplikacije poput bolesti srca i bubrega.
Mitovi i činjenice o gušterači
Gušterača je važan organ o kojem postoje brojne zablude. Vrijeme je da razbijemo neke mitove i otkrijemo istinu!
Mit: Gušterača proizvodi samo inzulin. Činjenica: Gušterača proizvodi više hormona, uključujući inzulin, glukagon i somatostatin. Svaki ima jedinstvenu ulogu u našem tijelu.
Mit: Bolovi u trbuhu uvijek znače probleme s gušteračom. Činjenica: Iako je bol u trbuhu mogući simptom, ona može biti uzrokovana mnogim drugim stanjima. Nije svaka bol znak problema s gušteračom.
Mit: Samo alkoholičari dobivaju upalu gušterače. Činjenica: Iako prekomjerna konzumacija alkohola može uzrokovati pankreatitis, postoje i drugi uzroci poput žučnih kamenaca ili genetskih faktora.
Znate li da gušterača ima dvostruku ulogu? Ona je i endokrina i egzokrina žlijezda. To znači da luči hormone direktno u krv, ali i probavne enzime u crijeva.
Rak gušterače često se naziva “tihim ubojicom”. Zašto? Jer u ranim fazama često nema simptoma. Redoviti pregledi su ključni za rano otkrivanje.
Jeste li znali da prehrana igra veliku ulogu u zdravlju gušterače? Borovnice, trešnje i višnje su odlični saveznici za zdravu gušteraču. Bogati su antioksidansima koji štite stanice od oštećenja.
Mit: Dijabetes tipa 2 uvijek znači da gušterača ne proizvodi inzulin. Činjenica: Kod dijabetesa tipa 2, gušterača često proizvodi inzulin, ali tijelo postaje otporno na njega.
Može li se živjeti bez gušterače?
Život bez gušterače je moguć, ali zahtijeva značajne prilagodbe. Nakon uklanjanja ovog važnog organa, tijelo ostaje bez ključnih hormona i enzima.
Živjeti bez gušterače nije lako, ali uz pravu medicinsku skrb, moguće je voditi kvalitetan život. Pacijenti moraju redovito pratiti razinu glukoze u krvi i primjenjivati inzulin.
Osobe bez gušterače suočavaju se s dva glavna izazova:
- Regulacija šećera u krvi
- Probava hrane
Za regulaciju šećera, potrebne su redovite injekcije inzulina. Probavni enzimi koje gušterača proizvodi moraju se nadomjestiti uzimanjem posebnih lijekova prije obroka.
Život nakon uklanjanja gušterače zahtijeva strogo pridržavanje liječničkih uputa i redovite kontrole. Prehrana igra ključnu ulogu – potrebno je jesti manje, ali češće obroke.
Unatoč izazovima, mnogi ljudi uspješno žive bez gušterače. Uz napredak medicine i pravilnu skrb, kvaliteta života može biti vrlo dobra. Ključno je educirati se o stanju i aktivno sudjelovati u vlastitom liječenju.
Je li moguće spriječiti rak gušterače?
Iako ne postoji siguran način za sprječavanje raka gušterače, postoje koraci koje svatko može poduzeti kako bi smanjio rizik od razvoja ove bolesti. Promjena životnog stila i zdravih navika može imati značajan utjecaj.
Prestanak pušenja je jedan od najvažnijih koraka. Pušenje se smatra glavnim rizičnim faktorom za razvoj raka gušterače. Osobe koje puše imaju dvostruko veći rizik od nepušača.
Održavanje zdrave tjelesne težine također igra važnu ulogu. Pretilost povećava rizik od raka gušterače, stoga je redovita tjelovježba ključna. Preporučuje se barem 30 minuta umjerene aktivnosti dnevno.
Prehrana bogata voćem, povrćem i cjelovitim žitaricama može pomoći u prevenciji. Ograničavanje unosa crvenog mesa i prerađene hrane također se savjetuje. Umjesto toga, treba birati ribu, perad i biljne izvore proteina.
Alkohol treba konzumirati umjereno ili ga potpuno izbjegavati. Pretjerana konzumacija alkohola može oštetiti gušteraču i povećati rizik od raka.
Redoviti zdravstveni pregledi su neophodni, posebno za osobe s povećanim rizikom. To uključuje osobe s dijabetesom, kroničnim pankreatitisom ili obiteljskom poviješću raka gušterače.
Izbjegavanje izloženosti toksičnim kemikalijama na radnom mjestu i u okolišu također može smanjiti rizik. Pravilna zaštitna oprema i pridržavanje sigurnosnih protokola su ključni.